Subota, 26 studenoga, 2022

Hrvatska ne da poreznu kesu dok drugi oštre škare na PDV-u

IZVOR: index.hr / AUTOR: Adriano Milovan

BROJNE europske države iskoristile su koronakrizu kako bi srezale PDV i druga porezna opterećenja. Nadaju se tako potaknuti potrošnju, pomoći tvrtkama i ubrzati oporavak gospodarstva.

Hrvatska nije među njima

UJEDINJENO KRALJEVSTVO: smanjenje stope PDV-a sa 20% na 5%

NJEMAČKA: smanjenje opće stope PDV-a sa 19% na 16% te dodatno smanjenje sniženih stopa PDV-a sa 7% na 1%

AUSTRIJA: smanjenje stope PDV-a na bezalkoholna piša sa 20% na 10%. Za usluge smještaja kulturu i tisak s 10% na 5%

BELGIJA: smanjenje stope PDV-a za hotele, restorane i izdavaštvo sa 12% na 6%

BUGARSKA: smanjenje stope PDV-a za usluge smještaja, restorane i knjige s 21% na 9%

CIPAR: smanjenje stope PDV-a za usluge smještaja, restorane i javni prijevoz s 9% na 5%

ČEŠKA: smanjenje stope PDV-a za usluge smještaja, sportske i kulturne aktvnosti s 15% na 10%

GRČKA: smanjenje stope PDV-a za usluge  javni prijevoza i bezalkoholnih piaća sa 24% na 13%. Za smještaj i ugostiteljstvo sa 9% na 5%

ČEŠKA: smanjenje stope PDV-a za usluge smještaja i restorana sa 21% na 9%

I izvan Europe smanjuju poreze

Rezanje poreza u Europi zasad je samo privremeno: većina donesenih mjera planira se provoditi samo u drugoj polovici ove godine. No, u ovom trenutku nitko još ne može reći koliko će trajati koronakriza i kakav će biti njen intenzitet. Nije isključeno ni da snižene porezne stope potraju i nešto duže. Vrijedi istaknuti i kako se za smanjenje poreza u jeku koronakrize nisu odlučile samo brojne europske zemlje nego i mnoge druge države diljem svijeta. U zemljama koje nisu pribjegle rezanju poreza u pravilu su tvrtkama pomogli produljenjem rokova za uplatu poreza i drugim mjerama. 

Naša nova vlada stidljivo najavljuje prve zahvate u poreznom sustavu 

Hrvatska se zasad nije odlučila na smanjenje poreza. Nova vlada, koja se upravo formira, zasad još stidljivo najavljuje prve zahvate u poreznom sustavu. Prije svega u segmentu poreza na dohodak i proširenja primjene snižene stope PDV-a na cjelokupnu hranu. Drugim riječima, nećemo gledati zahvate u poreznom sustavu kakve je, primjerice, napravila Njemačka.

Osim toga, najavljene izmjene u poreznom sustavu u Hrvatskoj prije svega su dizajnirane da bi koliko-toliko očuvale standard građana. Manje su usmjerene u poticanje gospodarske aktivnosti. Ekonomisti to objašnjavaju prevelikim značajem PDV-a za hrvatski proračun. Samo od tog poreza, prema podacima Ministarstva financija, u 2019. ubrano je oko 54,9 milijardi kuna. 

Za hrvatsku vladu je PDV zlatna koka 

“Ni jedna vlada se dosad nije značajnije usudila dirati u PDV jer je to zlatna koka. Smanjenje PDV-a za jedan postotni bod znači i oko dvije milijarde kuna manje prihoda”, upozorava za Index konzultant Andrej Grubišić. 

Grubišić smatra da je vlada u koronakrizi trebala značajnije smanjiti porezno opterećenje i tako pomoći gospodarstvu. Vjeruje i da bi veće koristi bile od smanjenja poreznog opterećenja nego od izravnih financijskih transfera. Naravno, dodaje naš sugovornik, vlada i dalje ima priliku porezno rasteretiti hrvatsko gospodarstvo i tako omogućiti rast standarda. 

Po njemu, vlada bi prije svega trebala smanjiti stopu poreza na dobit, i to za sve, a ne samo, kako se sada najavljuje, za manje poduzetnike. Uz to, kaže Grubišić, stopu poreza na dobit trebalo bi smanjiti retroaktivno, odnosno i za 2019. godinu. 

Andrej Grubišić: Opću stopu PDV-a trebalo bi postupno smanjivati, a međustope ukinuti jer su diskriminatorne 

Kada je riječ o PDV-u, Grubišić je mišljenja da bi opću stopu tog poreza trebalo postupno smanjivati, iz godine u godinu. Međustope bi trebalo ukinuti jer su one, kako kaže, diskriminatorne, budući da se primjenjuju samo u pojedinim djelatnostima. Ipak, svjestan je da bi naglo smanjenje opće stope PDV-a, koja je u Hrvatskoj sada 25 posto i jedna je od najvećih u Europi, bilo prevelik udar za državnu blagajnu pa predlaže da se ona smanjuje postupno.

Primjerice, za po jedan postotni bod svake godine, dok se ne dođe do određene stope koja bi bila optimalna u hrvatskim prilikama. Osim smanjenja PDV-a i poreza na dobit, Grubišić zagovara i rezanje poreza na dohodak, kao i trošarina. 

Rupa koja bi zbog poreznog rasterećenja nastala u proračunu dijelom bi se pokrila zaduženjima. Zbog posljedica koronakrize se ionako moramo zadužiti. No, jasno je da se u takva porezna rasterećenja ne može ići bez sveobuhvatnog rezanja proračunskih rashoda, odnosno plana reformi.

“Usporedo s rezanjem poreza trebalo bi rezati i državne rashode, a to znači provoditi reforme“, zaključuje Grubišić.

Podcast Turizam24

pratite nas

10,000FansLike
1,700FollowersFollow
1,500SubscribersSubscribe
- Advertisement -spot_img

aktualno