Subota, 13 kolovoza, 2022

Hrvatska kreće u utrku za europskim milijardama. Prednost će imati ”digitalni” turizam

Čitav turistički sektor s nestrpljenjem iščekuje konkretne kriterije financiranja njihovih investicijskih projekata iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, kako bi što prije mogli pokrenuti vlastite procedure i ubrzati stvar.

Za kompanije, cilj ove povijesno velike potpore, prve bespovratne na koju će prvi put imati pravo i velike kompanije uključujući one na Jadranu, jest ubrzati investicije koje su manje-više već u planu, no zbog različitih okolnosti još se važu. Nakon relativno uspješne ljetne sezone ovo je najbolji trenutak da uprave hotelskih kompanija nagovore dioničare da iskoriste priliku koja se ne pruža svaki dan. Doduše, imaju još puno pitanja na koja se nadaju dobiti odgovore što prije, no konkretni kriteriji znat će se vjerojatno tek po objavi natječaja u idućoj godini, a sektor navija da to bude najkasnije u proljeće, piše Poslovni dnevnik. Jer, pod nazivnikom zeleno i digitalno, a što generalno propisuje NPOO, već sada se provodi većina investicija u turizmu, pogotovo u velikim projektima. Za javni sektor ovo će biti još jedan dobar izvor financiranja projekata ključnih za razvoj posebnih oblika turizma, sadržaja za proširenje sezone, infrastrukture.

Dinamiku čitavog procesa pojasnila nam je ministrica turizma Nikolina Brnjac, čiji tim upravo prolazi edukacije kako bi stekli vještine i znanja za evaluaciju projekata.

“Dogovorili smo cijeli protokol kad smo pregovarali s Europskom komisijom, u NPOO točno se zna što je u kojem kvartalu. Najkasnije do početka trećeg kvartala 2022. trebaju izaći javni pozivi, a sve ovisi o pripremljenosti i spremnosti projekata. Mi sada radimo mapiranje projekata, da vidimo u kojoj su fazi. Krećemo u razgovore s investitorima kako bismo ih okupili na jednom mjestu, detektirali potencijalne investicije te da bismo vidjeli što od dokumentacije postoji, a što nedostaje. Također treba prema popisu kriterija EK odrediti što je među projektima zeleno, a što digitalno”, ističe Brnjac.

Sada kreće roadtrip po svim županijama, uključit će se i Hrvatska gospodarska komora u čijim će se prostorima okupljati, i tamo će se konkretno vidjeti što je prihvatljiv trošak za primjerice solarne panele, otpadne vode, otpad. “Imamo primjer jednog projekta kampa koji se diže s 4 na 5 zvjezdica, projekt u potpunosti zelen. Potom, postoje razlike između greenfield i brownfield investicija, s tim da smo se uspjeli izboriti da i obala bude uključena, ali da se ne radi na masovnosti, nego da se podizanjem kvalitete smanjuje broj soba i povećava njihova kvaliteta za goste veće platežne sposobnosti.

Cilj je da nemamo puno malih nego veće projekte koji čine razliku, recimo to su termalne rivijere na kontinentu, talasoterapije na obali. Također, to što smo započeli kroz NPOO bismo povezali da se nastavlja kroz višegodišnji financijski okvir kroz EU fondove, sad još radimo na programiranju s tim ciljem,” kaže ministrica.

Kako je poznato, paralelno s ovim procesom idu izrada Strategije razvoja održivog turizma do 2030. i Nacionalnog plana održivog turizma od 2021. do 2027., kao i novi krovni Zakon o turizmu, koji će definirati što će se poticati, a na što se neće gubiti vrijeme i novac.

Okvir za praćenje

Kako je pojašnjeno u samom dokumentu NPOO, Zakon o turizmu predstavljat će okvir za praćenje i razvoj turizma kroz uspostavljanje sustava praćenja i analize podataka, sustava poticanja, praćenja i analize ulaganja, definiranje uloge ključnih dionika u razvoju turizma i međuresornea suradnje te definiranjea pokazatelja i standarda osiguravanja održivosti turizma (osobito zelenih i digitalnih standarda).

Postojeći propisi će se uskladiti s novim Zakonom o turizmu. Osim toga, na temelju provedenih analiza, promjenama će se nastojati smanjiti administrativni teret u poslovanju poduzetnika u turizmu i parafiskalni nameti. Također će se nastojati smanjiti regulatorna ograničenja tržišta roba i usluga.

Inače, od ovih 2,2 milijarde eura koje će biti na raspolaganju kroz NPOO, 60 posto će ići za privatni sektor, a 40 posto za investicije u javni sektor, infrastrukturu. “No, često se one nadovezuju jedna na drugu. Strategija održivog razvoja turizma treba biti podloga, i bilo bi nam sto puta lakše da smo imali strategiju koja je već gotova i koja je sada na snazi”, kaže ministrica. I u turističkim kompanijama, mada im je stalo dobiti što više za svoje projekte, ističu da je važno da se potiču ulaganja u turističku infrastrukturu, kao što su plaže, biciklističke staze, žičare, ali i kongresni centri. Primjer nam je Austrija koja je sve svoje infrastrukturne turističke projekte sufinancirala iz EU fondova, i od toga snažan benefit imaju privatne kompanije i čitav sektor. U sektoru se najviše boje ograničenja u kriterijima koje čekaju, bilo po pitanju iznosa ili stupnja razvijenosti destinacije u kojoj se projekt provodi.

Kako se navodi u NPOO, obala će se uključiti prema indexu razvijenosti koji je napravio Institut za turizam, no to ne znači da se obala ne može naknadno razvijati, odnosno poticati dodatna kvaliteta, projekti iz zdravstvenog turizma, kongresni sadržaji, sportski turizam, sve ono što daje dodanu vrijednost. Također, ono što će biti jako važno u samoj provedbi, a o tome je bilo riječi na prethodnim sastancima branše s ministricom i njenom ekipom, jest da će se za bespovratna sredstva moći prijaviti i projekti čija je provedba već započela, što će dodatno ubrzati provedbu.

PRIJAVI SE NA NAŠ NEWSLETTER

Želiš pratiti sve najvažnije vijesti iz turizma na jednom mjestu? Prijavi se na naš Newsletter i primaj "Pregled dana" svaki dan u 14:30h

Please wait...

Hvala na prijavi!

Podcast Turizam24

pratite nas

10,000FansLike
1,700FollowersFollow
1,500SubscribersSubscribe
- Advertisement -spot_img

aktualno