Turizam pokreće naše gospodarstvo, a sjajna je vijest kako bi nas upravo strani turisti uskoro mogli pogurnuti u digitalno doba.
Kako?
Svi znamo koliko je turizam bitan za Hrvatsku. On doprinosi hrvatskom gospodarstvu i općem bogatstvu stanovništva te, prema podacima Ekonomskog instituta, generira više od desetine BDP-a zemlje. Turisti koji posjete Hrvatsku svoje dojmove dijele kad se vrate kući, a to povratno opet dovodi do novih gostiju i sve boljih rezultata u turizmu iz godine u godinu. Sudeći prema dostupnim rezultatima, Hrvatska je glavno turističko odredište u srednjoj i istočnoj Europi.
Ljudi su, doduše, zbog aktualne pandemije ove godine putovali manje, ali se nadamo kako će se povratkom na staro normalno u Hrvatsku u većem broju vratiti I turisti. Kako bismo zadržali impresivne turističke statistike, potrebno je kontinuirano razvijati smještaj, gastro ponudu i usluge, ali i ulagati u impementaciju novih i inovativnih tehnologija kao i u infrastukturu. Svi ovi elementi zajedno doprinose atraktivnosti neke destinacije. Stoga je ovo idealno vrijeme da se Hrvatska na vrijeme pripremi te da stvorimo preduvjete nužne za dodatni rast.
Jedan od ključnih segmenata pritom čini javni prijevoz koji koriste brojni naši turisti. Hrvatski kopneni prijevoz čini više od 4.000 autobusa, tramvaja i vlakova koji prometuju na više od 29.000 kilometara ceste i 2.600 kilometara tračnica. Potražnja za javnim prijevozom je izrazito velika. Istraživanja kažu kako je u 2018. godini 450 milijuna putnika putovalo javnim prijevozom, a kilometri koje su prešli mogu se usporediti s povratnim putovanjem između Zemlje i Sunca.
Čak 80 posto svih putnika nalazi se u gradovima te ih velikim dijelom čine ih upravo turisti koji značajno koriste infrastrukturu javnog prijevoza i poglavito u priobalnim gradovima. Nemojmo zaboraviti niti na trajekte koji naše otoke povezuju s glavnim prometnicama i aerodromima.
Ima prostora za poboljšanje
Srećom, naša infrastruktura i javni prijevoz imaju prostora za daljnja poboljšanja. Turistima je, naime, potrebna pojačana podrška tijekom putovanja počevši od planiranja, ali i za istraživanje destinacije. Zbog nepoznavanja tranzitnih ruta, lokacija za kupnju karata i autobusnih stajališta, bitno je uvesti sustav koji će turistima pomoći da se snađu.
Pored toga, istraživanja pokazuju da strani turisti očekuju prihvaćanje platnih kartica zbog jednostavnosti plaćanja svih usluga prijevoza jer su im takvi modeli već poznati budući da su na njih navikli kod kuće.
Kako se tim očekivanjima možemo približiti ispričao nam je gospodin Damir Hozdić, voditelj razvoja kartičnog prihvata u Mastercardu: “S razvojem tehnologije, digitalnom transformacijom te umrežavanjem ljudi i uređaja, kartično poslovanje nadograđuje svoju prvotno zamišljenu ulogu te postaje osnova za nove usluge i poslovne modele. Beskontaktni modeli plaćanja javnog prijevoza koje je Mastercard razvio i već implementirao u mnogim gradovima diljem Europe i svijeta predstavljaju upravo to – novu dodanu vrijednost koja doprinosi boljem i učinkovitijem javnom prijevozu što dovodi do zadovoljnijih korisnika i učinkovitijeg poslovanja pružatelja usluga.”
Hozdić pojašnjava kako Hrvatska ispunjava sve ključne preduvjete za takav pomak u svojim gradovima jer ima široko rasprostranjenu kartičnu kulturu i veliku potražnju za javnim prijevozom – posebno u turističkim središtima.
“Mi smo spremni za digitalizaciju javnog prometa. Pružanjem prikladne mogućnosti plaćanja sa platnom karticom koju već posjeduju, eliminira se potreba za podizanjem gotovine u lokalnoj valuti i pronalaženje fizičkih prodajnih mjesta, kao i šanse za kupnju pogrešnih karata. To omogućuje ugodnije korisničko iskustvo – upravo ono što turisti traže”, dodaje Hozdić.
Beskontaktno plaćanje
Sustav beskontaktnog plaćanja donosi i transparentnost korištenja javnog prijevoza te pomaže upravljati mogućim prometnim gužvama. Poznato nam je kako turistički gradovi lako postanu pretrpani i prometom zagušeni zbog masovnog priljeva turista u kratkom roku. Digitalizacija pomaže rješavanje ovih izazova. Primjenom digitalnog sustava plaćanja, lokalne samouprave mogu bolje razumjeti kretanja turista, a sukladno tome i planirati javni prijevoz, te implementirati rješenja za povećanje atraktivnosti destinacije.
Primjerice, umjesto da se turisti voze neučinkovitim načinima masovnog prijevoza poput taksija, osiguravanje novih ruta javnog prijevoza garantiralo bi transfer putnika javnim prijevozom, što promet u konačnici čini fluidnijim, jeftinijim i ekološki prihvatljivijim.
Kako novi modeli naplate unaprjeđuju javni prijevoz
Implementacija beskontaktnog plaćanja omogućuje i različite poslovne modele koji se mogu prilagođavati željama operatera javnog prijevoza s ciljem ponude bolje i poštenije usluge krajnjem putniku. Mastercard je u svojem open loop rješenju izradio četiri osnovna modela koji su primjenjivi na različite vrste situacija i prikladni za kupnju različitih vrsta karata.
U prvom se modelu za plaćanje putne karte koristi bankovna kartica. Ovo je rješenje primjenjivo u jednostavnijim tranzitima gdje prednjači kupnja pojedinačnih karata kojima je cijena unaprijed poznata. Drugi model baziran je na pretplati koja se kupi na web stranici prijevoznog operatera. Nakon otvaranja računa i registracije platne kartice ista služi i kao identifikator za ulaz u vozila javnog prijevoza.
Digitalno plaćanje može omogućiti i da naplata prijevoza bude izvršena na kraju vožnje, a ne unaprijed kao što je to slučaj sada. Uz postojeći sustav, karta će vas koštati isto za jednu ili za deset stanica. Uz pomoć Mastercardovog trećeg, Pay as you go modela, kartu plaćate obračunato za točan broj stanica koji ste prešli javnim prijevozom. Pored toga, uz ovo je rješenje moguće kreirati i atraktivniju cjenovnu politiku, kao što su to pogodnosti povoljnijih karata za lojalne korisnike ili povoljnijih karata za vožnje u vrijeme neopterešenosti prijevoznog sustava.
“Best in class“
Ovakav fer način naplate podiže zadovoljstvo korisnika. U to su se već uvjerili korisnici londonskog javnog prijevoza. Oni su prije uvođenja open loopa bili izrazito nezadovoljni gužvama i skupim kartama. Njihov se stav prema javnom prijevozu promijenio već nakon tri godine korištenja Mastercardovog modela zahvaljujući kojem su smanjile gužve, a cijena karata je značajno pojeftinila. Promjenama koje su uvedene, korisničko iskustvo je dobilo epitet “best in class“, a prijevoznik nije ništa izgubio.
Četvrti model je baziran na mobilnoj aplikaciji za kupnju karata i ovo je najsvestraniji model. Interaktivan je i praktičan za lokalne putnike, ali i turiste jer su sve opcije dostupne na dlanu. Kupnja i plaćanje vrši se na ekranu telefona, omogućava brzu i sigurnu kupnju svih vrsta karata, a po ulasku u vozilo, vožnja se jednostavno registrira.
Sve spomenute opcije, odnosno modeli se međusobno ne isključuju. Implementacija može istodobno uključiti kombinaciju modela – ovisno o tipu korisnika prijevoza, njihovih navika i potreba. Hozdić se nam na kraju otkriva koja je opcija najizglednija za Hrvatsku. “U Hrvatskoj, kompleksniji model Pay as you go ima smisla implementirati u Zagrebu kao optimalno rješenje za integrirani promet koji bi obuhvaćao Grad Zagreb, susjedne gradove koji gravitiraju Zagrebu i Hrvatske železnice. Za ostale, a posebno turističke, gradove i najjednostavniji model beskontaktnog plaćanja u vozilima, uparen s mobilnom aplikacijom, će riješiti većini problema za gradove i osigurati vrhunsko korisničko iskustvo građanima i turistima.“
Plaćanje putem Mastercard open loop sustava može biti ključni pokretač povećane upotrebe javnog prijevoza. Osim toga omogućuje bolje korisničko iskustvo, jednostavniju kupnju karata, praktičnost i štedi vrijeme. Svi sudionici u tranzitnom ekosustavu, putnici, operateri, općine i turisti imali bi koristi od toga. Ukratko, win-win situacija za sve uključene.
