Preventivna zaštita istječe sredinom studenog ove godine. Predan je i prijedlog za trajnu zaštitu te se nadamo da će Ministarstvo kulture i medija uskoro donijeti rješenje i proglasiti hotel Maestral u Brelima trajno zaštićenim kulturnim dobrom. Zabrinuti smo za ishod određivanja jer se upravo u procjepima između privremene i trajne zaštite znaju dogoditi devastacije – govori nam arhitekt i teoretičar arhitekture Maroje Mrduljaš koji sa skupinom kolega priprema, kako kaže, “međunarodnu peticiju u koju će biti pozvani vodeći svjetski stručnjaci i institucije poput MoMA-e, London Design Museuma, MAXXI-ja i druge, kako bi se učinilo sve što je moguće da se ovaj hotel zaštiti.” Donosi Jutarnji list
Naime, zahvaljujući zajedničkim naporima splitskih konzervatora, Maroja Mrduljaša i Platforme 9.81 iz Splita, hotel Maestral je preventivno zaštićen kao kulturno dobro prije dvije godine. Mrduljaš nam dalje govori kako je tada bila i postavljena izložba u lobiju ovog hotela u suradnji s Turističkom zajednicom Brela, “upravo s namjerom da proces vrednovanja i zaštite ne bude jednosmjeran ili isključiv. Tom prigodom se i vidjelo koliko se lokalna zajednica identificira s tim hotelom i u njegovoj modernoj arhitekturi vidi važan dio svoje turističke, ali i urbane tradicije”.
Obzirni vlasnici
Na naš upit je li u procesu određivanje trajne zaštite za hotel Maestral, iz Ministarstva kulture odgovorili su nam sljedeće: “Na jednoj od sljedećih sjednica Stručnog povjerenstva za utvrđivanje svojstva kulturnoga dobra razmatrat će se status Hotela Maestral u Brelima. Održavanje sljedeće sjednice Stručnog povjerenstva planira se krajem mjeseca listopada ili početkom studenog ovisno o epidemiološkoj situaciji.”
Hotel Maestral je remekdjelo domaće turističke arhitekture
Hotel Maestral čiji su autori Julije DeLuca, Ante Rožić, Matija Salaj, a interijer je radio Bernardo Bernardi, jedno je od remek-djela domaće turističke arhitekture. Hotel je nastajao u najplodnijim razdobljima ove vrste arhitekture, šezdesetih godina prošlog stoljeća, od 1962. do 1965. godine. Svojedobno je bio i na izložbi “Betonska utopija:: Arhitektura u Jugoslaviji 1948. – 1980.” u njujorškoj MoMA-i koja je izazvala popriličan interes javnosti. Ovih se dana, do 30. listopada, putem fotografija i tlocrta može pogledati u Zagrebu na izložbi pod nazivom “Sunčana strana modernizma: Turistička arhitektura u Hrvatskoj 1962. – 1972.” koju je Maroje Mrduljaš priredio u Oris Kući arhitekture, a na kojoj ovaj hotel zauzima posebno mjesto.
Dva su razloga zašto je baš on posebno istaknut.
“Prvo, riječ je o jednom od najljepših hotela, ne samo na našoj obali nego uopće, u kojem je povezan visoki modernizam s lokalnim arhitektonskim izrazom”, govori dalje autor izložbe Mrduljaš.
“Drugo, hotel je gotovo u cijelosti sačuvan u izvornom stanju, bez ikakvih preinaka u eksterijeru, a i ključne prostorne značajke interijera su također izvorne. Dakle, hotel je možda zadnja prilika da se jedna zgrada iz 1960-ih, a riječ je o remek-djelu, sačuva u izvornom stanju. Vlasnici Bluesun hoteli do sada su se razmjerno obzirno odnosili prema hotelu, pa je izgleda i dio originalnog namještaja Bernarda Bernardija sačuvan iako nije u funkciji. Naročito bi bilo vrijedno spasiti i interijer noćnog kluba smješten u suterenu jer je to jedan od najambicioznijih Bernardijevih uradaka, a također je, barem koliko znamo, sačuvan. Nažalost, iskustva pokazuju da je turistička arhitektura naročito izložena devastacijama, neprikladnim preuređenjima, pa i rušenjima. Treba napomenuti da je svima jasno da su potrebne i prilagodbe, a koje pravilno protumačena zaštita ne brani pa je strah od zaštite nepotreban.”
