Subota, 1 listopada, 2022

Hotelijeri očajni, za oporavak će nam trebati par godina

Hotelijeri očekuju pad prihoda do 75 posto

Hrvatski hotelijeri ove godine zbog utjecaja pandemije očekuju pad ukupnih prihoda od 25 do 75 posto. Polovica ih smatra da će oporavak trajati dvije ili više godina. Pri čemu će oporavak odmorišnog segmenta ići brže, a kongresnog puno sporije, ističe direktor u konzultantskoj kući Horwath HTL Siniša Topalović.

Takva očekivanja proizlaze iz nove analize Horwath HTL za ovu tzv. covid godinu. Godina u kojoj se pandemija negativno odrazila na sve gospodarske aktivnosti u cijelom svijetu, posebice na turizam.

Topalović, globalni direktor turističkog savjetovanja u zagrebačkom uredu Horvath HTL-a, kaže kako ipak u svemu donekle ohrabruju prognoze za 2021. i rast globalnog BDP-a. Ipak će oporavak u pojedinim državama ovisiti i biti brži ako su industrijski snažne, dok će kod onih koji su usmjerene na uslužne djelatnosti to ići teže i sporije, a među takvima je i Hrvatska.

Hrvatski hotelijeri unatoč koroni zadržali visoke cijene

“Globalne prognoze i u pojedinačnim zemljama kažu da se oporavak potrošnje očekuje za 12 do 24 mjeseci. Turizam je globalno pogođen pandemijom, od zračnog prijevoza do hotelske industrije. Oni imaju veliki pad prihoda, od 60 do i više od 80 %,i to se neće uskoro oporaviti”, iznosi Topalović.

U takvim okolnostima, Hrvatska je ove godine u osam mjeseci u turizmu ipak uspjela ostvariti, iznadprosječan rezultat u odnosu na mnoge zemlje. Ostvarila je od oko 40% lanjskog prometa, a iduća godina bi mogla biti bar 10 do 20-ak postotnih bodova bolja od 2020.

“U odnosu na druge europske zemlje, Hrvatska je ove godine po zauzetosti hotelskih kapaciteta od prosječnih 24 % na samom dnu, ali je zato cjenovno relativno na vrhu. Hotelijeri u kratkoj sezoni ljetnih odmora uspjeli zadržati relativno dobre cijene.

Najveći gubitnici gradske destinacije

Gubitnici su svi objekti srednje i niže kvalitete, kao i gradske destinacije, te kruzing i MICE tj. kongresna industrija. Takva industrija kao ni segment poslovnih putovanja u Europi, još nije našla model povratka. Sve se sada svodi samo na nužna putovanja, s letovima zrakoplovima na kraće relacije. Sporo će se, zbog mjera distance, oporavljati i poslovni skupovi, a još sporije sajmovi i slična masovna okupljanja poslovnog sektora.

Analiza je pokazala i da su svega tri tržišta, od njih više od 70% s kojih su u Hrvatsku ranijih godina dolazili turisti, izvukli ovu sezonu. I to do 60% od ukupnog prometa, a to su Njemačka, Hrvatska i Slovenija.

Domaći gosti su pritom, kako se opisuje, “davali život brojnim destinacijama”. Njihovi dolasci i noćenja su i najmanje pali u odnosu na rekordnu 2019.

Hotelijeri su za domaće tržište i najoptimističniji za 2021. godinu, kao i za Hrvatskoj susjedna tržišta, dok ih oko 60 posto očekuje i nešto jači povratak turista iz ostalih dijelova Europe, a s dalekih tržišta vrlo slabo u iduće tri godine.

Neki ugostitelji su bolje poslovali nego lani

Dobitnicima ove turističke godine u analizi su označene sve vrste kvalitetnog smještaja, bilo da se radi o kampovima, hotelima ili privatnom smještaju. Kvaliteta je održala cijenu i u ugostiteljskim objektima, posebice boljim restoranima.

“Iako se ugostitelji većinom žale na teške uvjete poslovanja i pad prihoda, među njima ima i onih koji su nešto i bolje poslovali nego lani, poput nekih restorana koji su se održali i nametali kvalitetom”, kaže Topalović. Te poručuju da bi se ova pandemijska godina u turizmu trebala ‘iskoristiti’ i  za dodatno naglašavanje važnosti ulaganja u kvalitetu.

Takav kvalitetan proizvod je i nautika, koja je ove godine bila dosta tražena. S padom od samo oko 20 posto potvrdila je status proizvoda dodane vrijednosti te se od nje i u 2021. dosta očekuje.

Važnim u analizi “Turizam 2020-što nakon covida?” Topalović ističe i osvrt na tržište turističkih nekretnina, za što kaže i da je “banalizirana tema” u hrvatskom turizmu.

Viru raste broj stanovnika

Primjer za to je Vir, koji je cijelo vrijeme ove godine pa i u lockdownu, bilježio odlične pa i bolje turističke brojke od puno jačih destinacija. Upravo temeljem tih nekretnina koje su godinama, uz domaće, kupovali i strani građani, od kojih su neki dobar dio ove godine odlučili ostati na Viru zbog mjera ograničenja putovanja i sličnih.

“Kroz prodaju tih nekretnina Vir je doživio ne samo dobre turističke brojke u vrijeme covida, negoi porast broja stanovnika. Iako se neki još boje naseljavanja stranaca, za to nema razloga. To se do sada stavljalo po strani i prepuštalo pojedincima, a ova je godina upravo pokazala da i to dobro dođe hrvatskom turizmu”, smatra Topalović.

Kriza je velika šansa hotelijerima za stvaranje razvojne strategije

Napominje kako je sada budućnost turizma i drugih sektora teško prognozirati, jer ovisi o razvoju covid situacije.

“Činjenica je da će ljudi i dalje htjeti ići na godišnje odmore i putovati i zbog turizma i posla. Primjetan je porast last minute bukinga, tj. rezerviranja samo tjedan ili čak samo par dana prije putovanja. To nije nešto za što se baš može ‘uhvatiti’, ali se primjerice za posezonu i predsezonu može nešto dobiti jačanjem dodatne infrastrukture. Primjerice za zdravstveni i druge selektivne oblike turizma, posebice iz regije, odakle se očekuje više putovanja”, kaže Topalović.

Kriza je i velika šansa za hrvatski turizam odnosno izradu razvojne strategije koja mora biti jasna, a nikako akademska. Važno će biti i što će se u idućim mjesecima, pa i godinama, događati uz sredstva iz EU fondova. Turizmu trebaju kapitalne investicije, primjena destinacijskog menadžmenta i više učinkovitih turističkih zajednica. Naravno i novi imidž Hrvatske i pozicioniranje na tržištima kao destinacije koja nudi više od “mora i šumice”, zaključuje Topalović.

Podcast Turizam24

pratite nas

10,000FansLike
1,700FollowersFollow
1,500SubscribersSubscribe
- Advertisement -spot_img

aktualno