Srijeda, 5 listopada, 2022

Gospodarskoj provaliji ne vidi se kraj. Pet ekonomista predlažu rješenja za spas

ZBOG snažnog udara koronakrize hrvatsko gospodarstvo se nalazi u slobodnom padu, a kraj gospodarskoj provaliji zasad se ne nazire.  

Potvrđuje to i nedavni podatak državne statistike po kojoj je pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju iznosio 10 posto u odnosu na isti lanjski kvartal. Posebno zabrinjava što je do tako velikog pada BDP-a došlo unatoč kakvoj-takvoj turističkoj sezoni. Kada se tome doda i podatak da nam je pad BDP-a prema podacima DZS-a u drugom tromjesečju, velik dio kojeg smo proveli u lockdownu, iznosio čak 15.5 posto na godišnjoj razini, kao i da smo sada, u posljednjem tromjesečju, u novom (ograničenom) lockdownu, jasno je da će ova godina biti jedna od najgorih u hrvatskoj ekonomskoj povijesti.

U Hrvatskoj su u koronakrizi na površinu isplivali stari problemi koji su posljedica izostanka reformi 

Pritom nam slabu utjehu može predstavljati to što se cijeli svijet suočava s ekonomskom apokalipsom u koju ga je gurnula pandemija koronavirusa. Problem je što su i u ovoj krizi, kao i u zadnjoj recesiji, u Hrvatskoj na površinu isplivali stari strukturni problemi koje ni jedna vlada dosad nije riješila. Radi se, upozoravaju ekonomisti i poduzetnici, ponajprije o skupom i neučinkovitom javnom sektoru koji se financira velikim poreznim opterećenjem i brojnim neporeznim davanjima, ali i o sporom pravosuđu, glomaznoj lokalnoj samoupravi i sveprisutnoj državi u ekonomskom životu.

Stoga smo ekonomske analitičare i poduzetnike pitali kojih bi pet mjera poduzeli kako bi spriječili daljnji sunovrat hrvatskoga gospodarstva i ubrzali oporavak u sljedećoj godini. Svaki od njih dao nam je svoj prijedlog pet mjera. Njihovi odgovori upućuju na zaključak da će bez reformi Hrvatska teško moći naprijed.

Grubišić: Državnu potrošnju treba srezati, a građani moraju imati mogućnost izbora gdje će se liječiti i školovati 

Konzultant Andrej Grubišić smatra da bi vlada trebala privatizirati sve što predstavlja konkurenciju privatnom sektoru. Posebno se zalaže za izlistavanje na burzi državnih mastodonata poput HEP-a ili HAC-a.

Grubišić također zagovara ukidanje subvencija i poticaja jer to, kako kaže, omogućuje odabranim tvrtkama život na tuđi račun. Zalaže se i za liberalizaciju mirovinskog, zdravstvenog i obrazovnog sustava, čime bi se oslobodilo oko 80 milijardi kuna.

“Građanima bi se tako otvorila mogućnost izbora. Za te bi novce dobili bolju uslugu ili bi za manje novaca dobili istu uslugu”, poručuje za Index Grubišić.

Naš sugovornik se zalaže i za ukidanje, kako ističe, diskriminatornih poreznih stopa. To se odnosi kako na snižene stope PDV-a tako i na različite stope koje postoje u sustavu poreza na dobit i poreza na dohodak.

Kod svakog od tih poreza potrebna je po jedna porezna stopa, po mogućnosti što niža, bez diskriminacije ikoga”, kaže Grubišić.

Smanjenje poreza vodilo bi i smanjenju prihoda države. Stoga Grubišić ističe kako se zalaže za rezanje ukupne državne potrošnje za barem pet posto ili devet milijardi kuna tijekom četverogodišnjeg mandata vlade. Idealno bi, kaže, bilo srezati državnu potrošnju za 10 posto ili za oko 18 milijardi kuna. Time bi se, napominje, smanjio i utjecaj raznih interesnih skupina na državnu blagajnu.

Vuković: Političke mandate i na nacionalnoj i na lokalnoj razini treba ograničiti na dva

Ekonomski stručnjak Vuk Vuković smatra kako naglasak treba staviti na potpunu transparentnost svih pojedinačnih isplata iz proračuna svih javnih tijela, kako središnje države tako i lokalnih jedinica i javnih poduzeća, jer javnost ima pravo znati na što se troši njen novac. Dodaje i kako je političke mandate na nacionalnoj i lokalnoj razini potrebno ograničiti na dva mandata, kao što je sada slučaj s izborom šefa države.

U nizu reformi koje smatra nužnima Vuković ističe reformu pravosuđa, odnosno njegovu depolitizaciju. Potrebno je, napominje, reformirati i porezni sustav, kao i regulatorni okvir za pokretanje posla i privlačenje investicija. Reformirati treba, dodaje, i obrazovanje, s posebnim naglaskom na visoko obrazovanje koje mora preuzeti standarde akademskog napredovanja kakvi postoje na Zapadu.

Potrebno je, smatra Vuković, reformirati i javnu upravu i lokalnu samoupravu, s naglaskom na veću efikasnost i racionalnost u trošenju javnog novca. To podrazumijeva i njihovu digitalizaciju.

“Cilj je da javna i lokalna uprava prestanu biti same sebi svrha i da budu servis građanima u pružanju javnih dobara”, ističe za Index Vuković.

Tomić: Treba nam fleksibilizacija radnoga zakonodavstva i veća digitalizacija javnih usluga

Glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Iva Tomić poziva se na preliminarne rezultate nove ankete koju je HUP proveo među svojim članicama. Njena lista top pet poteza koje bi vlada trebala povući obuhvaća značajno smanjivanje ili ukidanje parafiskalnih nameta, zatim omogućavanje većeg pristupa novcima iz fondova EU privatnom sektoru, kao i značajno povećanje broja digitalnih javnih usluga i administrativno rasterećenje.

“Potrebna je i fleksibilizacija radnog zakonodavstva, kao i reforma zdravstvenog sustava, uz smanjivanje troškova bolovanja na teret poslodavaca”, poručuje za Index Tomić.

Jelčić: Reforme su neophodne u upravi i pravosuđu, a parafiskalne namete treba srezati

I iz poduzetničkih krugova dolaze slične preporuke. Čelni čovjek požeške industrije namještaja Spin Valis Zdravko Jelčić ističe da je krajnji trenutak da vlada pokrene reforme.

“Jedan od prvih poteza vlade mora biti da konačno krene s ambicioznim strukturnim reformama, posebno u javnoj upravi i pravosuđu”, napominje za Index Jelčić.

Smatra i da je potrebno agresivnije srezati parafiskalne namete jer oni predstavljaju velik trošak za tvrtke. Za poslovni bi sektor, dodaje, bilo važno i da vlada pokrene veće kreditne linije i garancijske sheme za tvrtke koje su u stanju povećati izvoz i generirati nova radna mjesta. To bi se trebalo realizirati ponajprije preko HBOR-a, ali i preko HAMAG-BICRO-a te putem fondova i poslovnih banaka. Ističe i kako treba poraditi na jačanju gospodarske diplomacije, kao što su to već odavno napravile druge države.

Jelčić upozorava i da je potrebno više novca iz fondova EU usmjeriti k velikim tvrtkama jer su one dosad uglavnom bile na začelju primanja novca iz blagajne EU. Vjeruje i kako bi tome koristila nova podjela Hrvatske na statističke regije jer bi ona tvrtkama iz nerazvijenijih i siromašnijih dijelova zemlje omogućila bolji pristup europskim novcima.

Školnik: Porezno opterećenje u Hrvatskoj je preveliko, treba ga srezati

Predsjednik uprave Emmezete Slobodan Školnik naglasak stavlja na smanjenje poreznog opterećenja.

“Ukupno porezno opterećenje u Hrvatskoj je preveliko i mora se smanjiti. S manje novca u proračunu treba pružati više usluga i one moraju biti kvalitetnije”, poručuje za Index Školnik.

Ističe i kako bi javni sektor, kako na državnoj tako i na lokalnoj razini, morao biti učinkovitiji, što podrazumijeva i njegovu reformu. Također ukazuje na potrebu reforme pravosuđa.

Školnik se zalaže i za veliku čistku u segmentu parafiskalnih nameta. Jedan od izlaza iz situacije u kojoj se nalazi Hrvatska vidi i u bržoj privatizaciji.

“Država se mora maknuti iz svega gdje joj nije mjesto”, zaključuje Školnik. 

SourceIndex.hr

Podcast Turizam24

pratite nas

10,000FansLike
1,700FollowersFollow
1,500SubscribersSubscribe
- Advertisement -spot_img

aktualno