Četvrtak, 29 rujna, 2022

Europska godina željeznice: Modernizacija hrvatskih željeznica

Proglašenjem 2021. godine Europskom godinom željeznice Europska unija jasno je dala do znanja da željeznica više nije samo održiva alternativa – željeznica je prva. Tim je povodom u Županijskoj palači Varaždinske županije jučer organizirana online panel-rasprava “Što za sjevernu Hrvatsku znači Europska godina željeznice?” Zaključeno je da bi 2021. godina trebala biti okidač za iskorištavanje više sredstava za ulaganje u željezničku infrastrukturu te je izražena podrška svim sudionicima na provedbi projekta za osiguravanje održive mobilnosti i kvalitetnoga prometnog sustava, prenosi Turizmoteka.hr.

Panel, na kojem su sudjelovali župan Varaždinske županije Radimir Čačić, zamjenik predsjednika Saveza za željeznicu i direktor Altproa Zvonimir Viduka, član Uprave HŽ Putničkog prijevoza Mladen Lugarić, direktor Rail Cargo Carriera Croatia Milan Brkić, redoviti profesor Sveučilišta Sjever Ljudevit Krpan i voditelj projekata udruge Odraz Marko Stančec, putem Youtubeova kanala Varaždinske županije pratilo je oko sedamdesetak sudionika, a moderirao ga je glavni koordinator Saveza za željeznicu Ante Klečina.

Župan Radimir Čačić kazao je kako važnost željeznice u europskim razmjerima već desetljećima nije sporna te se osvrnuo na projekt Lepoglavska spojnica tj. projekt brze pruge Zagreb – Lepoglava – Varaždin – Čakovec.

“S obzirom na to da je ‘zeleno’ prva i udarna točka EU proračuna i Fonda za oporavak, to ekološko pitanje rješava se, među ostalim, i snažnim poticanjem ulaganja u promet koji je trenutno odgovoran za jednu trećinu štetnih emisija. Kad se spustimo na regionalnu i lokalnu razinu, dolazimo do pitanja hrvatskog sjevera koji je u smislu željezničkog prometa potpuno zapušten i napušten. Željeznicu uopće nemamo kao nešto što bismo mogli upotrebljavati, a u ovom trenutku smo na šestini potencijala. Sve analize pokazuju da bi se ukupan broj putnika s dva milijuna mogao dići na 12 milijuna kada bismo imali odgovarajuću željezničku infrastrukturu. Upravo je Lepoglavska spojnica naš ključni zahtjev Vladi, koji je ušao i u njihov program. Na tome radimo i inzistiramo mi te susjedne Krapinsko-zagorska i Međimurska županija. Ako se naš projekt proglasi opravdanim, možemo ići u rješenje za grad Varaždin uz pomoć ITU mehanizma. To je sve izvedivo, no netko to treba moći voditi. Najgore su propuštene šanse”, rekao je Čačić.

Zelena, digitalna i inovativna željeznica

Zvonimir Viduka, zamjenik predsjednika Saveza za željeznicu i direktor tvrtke Altpro, najavio je da će ove godine Savez s tvrtkama koje sudjeluju u izgradnji i modernizaciji željeznice intenzivno raditi na organizaciji sličnih događaja kako bi se promovirala Europska godina željeznice, ali i stanje u željezničkom sektoru u Hrvatskoj približilo svjetskim trendovima.

“Želimo željeznicu postaviti na prvo mjesto integriranjem s ostalim javnim prijevozom, uz intermodalnost kao ključnu kariku u lancu uspješne teretne logistike te manje zagađenje i veću sigurnost. Godinama smo promovirali sintagmu ‘3E’ (energetski, ekološki i ekonomski povoljna željeznica) koju sada želimo dignuti na ljestvicu više, a to je zelena, digitalna i inovativna željeznica. Naša je vizija Hrvatska gdje su javni prijevoz i željeznica okosnica održivog razvoja na zadovoljstvo (svih) građana”, rekao je Viduka.

Istaknuo je da se Savez pridružio skupini od 36 europskih nevladinih udruga i poslao pismo ministrima prometa kako bi se potaknulo uvođenje 30 novih međunarodnih linija putničkih vlakova, od kojih neke trebaju prolaziti i Hrvatskom.

“Jer, ono što vrijedi za Europu, vrijedi i za Hrvatsku, što znači da nam je cilj integrirani željeznički sustav, zajednička prodaja karata, smanjenje naknada za uporabu infrastrukture te povećanje investicija u infrastrukturu”, kazao je Viduka.

12 novih elektromotornih vlakova

Mladen Lugarić, član Uprave HŽ Putničkog prijevoza, najavio je niz aktivnosti te tvrtke u Europskoj godini željeznice. HŽPP te HŽ Infrastruktura i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture bit će organizatori prolaska posebnoga “europskog vlaka” koji će obilaziti sve europske zemlje, a u Hrvatskoj se njegov dolazak očekuje 11. rujna.

U ovoj godini HŽPP očekuje isporuku novih 12 elektromotornih vlakova koji će, uz već 28 novoisporučenih, svakako pridonijeti poboljšanju usluge. Jer ostatak putničkoga voznog parka star je prosječno 40 godina.

“Trenutno se radi i na osiguranju izvora novca za još sedam dizelskih vlakova, koji će pored pet postojećih koji voze na sjeveru Hrvatske, poboljšati uslugu na slavonskom i dalmatinskom području. Nacionalnim planom za oporavak predviđa se izgradnja dvaju prototipova vlakova na baterijski pogon, što je vrlo važna investicija jer je 65 posto željezničke mreže u Hrvatskoj neelektrificirano. U pregovoru smo i sa stranim operatorima, s kojima planiramo organizirati turističke linije koje bi turiste iz drugih zemalja izravno dovozili na Jadran”, iznio je planove Lugarić.

Milan Brkić, direktor jednog od privatnih teretnih operatora u Hrvatskoj – Rail Cargo Carrier Hrvatska, rekao je kako je za grupu Rail Cargo svaka godina – godina željeznice jer funkcioniraju na inovativnim projektima od kojih je najvažnija internacionalizacija i digitalizacija kako bi se sva transportna problematika rješavala digitalnim putem.

“Trenutno smo uključeni u projekt izrade aplikacije koja će dispečerima omogućiti praćenje osoblja i vagona, planiranje rada osoblja i lokomotiva, popis vlakova itd. Drugi projekt u koji smo uključeni jest izrada automatskoga kvačila za teretne vagone koji bi 2030. godine trebao rezultirati proizvodnjom vagona s automatskim kvačilima, što ubrzava procese i smanjuje utjecaj ljudskog faktora”, rekao je Brkić.

Edukacija

Ljudevit Krpan, redoviti profesor Sveučilišta Sjever, u diskusiji je naglasio da se razina nacionalne razvijenosti jedne države ogleda u razvijenosti željeznice, a Sveučilište Sjever želi poduprijeti taj razvoj. Trenutno obrazuju petu generaciju inženjera prometa, a za taj studij, kaže, velik je interes mladih.

“Naši inženjeri mogu bez problema raditi na željeznici, ali spremni smo se mijenjati, učiti, prilagođavati i kontinuirano unaprjeđivati tržište i gospodarstvo, ne samo teoretskim znanjima nego i najsuvremenijim simulacijskim alatima. Naša je misija fleksibilnost, brzina i ustrajnost na putu prema održivoj mobilnosti”, rekao je Krpan.

Marko Stančec, voditelj projekata u udruzi Odraz, naglasio je da postoji odlična suradnja između hrvatskih sveučilišta i nevladinih “zelenih” udruga. Kao voditelji mreže CIVINET, koja okuplja 92 člana iz šest država jugoistočne Europe, sudjelovali su, između ostaloga, u stvaranju nove Strategije pametne mobilnosti EU-a.

“Europski parlament donio je odluku da od 2021. godine svi novi putnički vagoni koji kreću u promet moraju imati osam mjesta za bicikle, čemu smo svojim zagovaranjem pridonijeli i mi. Ovu godinu moramo iskoristiti kao ‘okidač’ za pripremu novih projekata održive mobilnosti za novu financijsku perspektivu”, zaključio je Stančec.

Željeznica – najodrživiji način prijevoza

Europska komisija proglasila je 2021. godinu Europskom godinom željeznice. Inicijativu za proglašenje podupro je Europski parlament u ožujku 2020., a Vijeće Europe prihvatilo ga je te godine u prosincu kao dio europskih napora u okviru Europskoga zelenog plana, plana koji je EU izradio s ciljem održiva gospodarstva i postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Jedan od ključnih elemenata Plana jest pokrenuti čišće i zdravije načine prijevoza jer je prijevozni sektor trenutno odgovoran za 25 posto europske emisije stakleničkih plinova. Europski zeleni plan traži 90 posto smanjenja emisija u prijevoznom sektoru do 2050. godine.

Dok je europski prometni sektor odgovoran za 25 posto emisije stakleničkih plinova, istodobno je željeznica u Europi odgovorna za manje od 0,5 posto tih emisija povezanih s prometom. To je čini najodrživijim načinom putničkog i teretnog prijevoza. Među ostalim prednostima, željeznica je izuzetno sigurna i povezuje europske ljude i gospodarstvo transeuropskom prometnom mrežom (TEN-T). Bez obzira na te prednosti, samo se oko sedam posto putnika i 11 posto robe prevozi željeznicom. Europska godina željeznice omogućit će zamah prema povećanju udjela željezničkog prijevoza na prijevoznom tržištu. To će smanjiti emisiju stakleničkih plinova i zagađenje koje je u europskom prijevozu značajno i tako dati golem doprinos europskim naporima za ostvarenje Europskoga zelenog plana.

PRIJAVI SE NA NAŠ NEWSLETTER

Želiš pratiti sve najvažnije vijesti iz turizma na jednom mjestu? Prijavi se na naš Newsletter i primaj "Pregled dana" svaki dan u 14:30h

Please wait...

Hvala na prijavi!

Podcast Turizam24

pratite nas

10,000FansLike
1,700FollowersFollow
1,500SubscribersSubscribe
- Advertisement -spot_img

aktualno