U Istri su turistički najrazvijeniji Poreč, Rovinj, Medulin i Umag! Za turizam toliko ne mare Pićan, Karojba, ali ni Grožnjan.
Institut za turizam objavio je analizu indeksa turističke razvijenosti na razini svih županija u Hrvatskoj, a rezultati se odnose na 2019. godinu. Gledajući podatke za područje Istarske županije, najbolje rezultate ostvaruju Rovinj i Poreč čiji indeks iznosi 37. Slijede Umag i Medulin (36), Tar Vabriga (35), Labin(34), Novigrad(33), Fažana (32), Bale (30), Pula (32), Buje (28), Vodnjan (24), Buzet (22) i Pazin (20).
Četiri istarske destinacije nalaze se na samom vrhu
Ključni kriteriji korišteni u ovom istraživanju bili su broj postelja, broj kreveta u hotelima, broj turista i noćenja, broj zaposlenih u ugostiteljskoj djelatnosti, a sve se to razmatralo u odnosu na broj stanovnika u određenom gradu ili općini. Također, na indeks razvijenosti utjecao je i broj postelja po stanovniku, kao i broj turista po stanovniku, te udio zaposlenih u ugostiteljskoj djelatnosti.
Istraživanje je potvrdilo dominaciju Istre na turističkoj mapi Hrvatske, jer čak četiri istarske destinacije nalaze se na samom vrhu rang liste. Na tronu je Poreč, drugo mjesto pripalo je Rovinju, na treće se mjesto pozicionirao Medulin, a peto mjesto drži Umag. Slijede, Dubrovnik, Mali Lošinj, Baška Voda, Opatija, Baška i Podgora. Na razini svih gradova i općina u Hrvatskoj, izuzetno dobar status ostvarila je istarska općina Tar-Vabriga s indeksom 35 koja je na rang listi zauzela 13. mjesto. Novigrad se u ukupnom poretku nalazi na 16. mjestu, Labin je na 22. mjestu, Vrsar na 24-tom, Fažana na 33. mjestu, a Pula je svoju poziciju osigurala na 40. mjestu.
Najmanji turistički indeks na području Istre imaju Pićan i Karojba (12), a lošije su prošle i pojedine općine središnje Istre. Primjerice, Lanišće bilježi indeks 15, Gračišće 14, baš kao i Grožnjan. Zanimljivo je da dosta dobar status ima Marčana koja je sa statusom 26 samo deset bodova ispod najturističkije općine u Hrvatskoj – Medulina.
Zamjenica ministrice turizma Monika Udovičić navela je da je na odabir pojedinih pokazatelja i metoda određivanja stupnja turističke razvijenosti značajno utjecala i aktualna administrativna podjela Hrvatske, odnosno raspoloživost podataka koji se odnose na turizam na razini gradova i općina.
– Ovo je nova studija koja će i Ministarstvu dati konkretne podatke o razvijenosti destinacija. Dobiveni rezultati olakšat će nam svakako i sam pristup dodjeli sredstava jer na jednostavan način govore o turističkom statusu određenog mjesta. Prilikom prijašnjih dodjela sredstava iz fondova namijenjenih turizmu, koristila se indeksacija regionalnog razvoja koja zapravo nema veze s turističkim kriterijima, pa je i bilo dosta nelogičnosti. Ovdje smo u obzir uzeli isključivo turističke kriterije pojedinog grada ili općine na broj stanovnika. Naime, nije isto imamo li tisuću turista na tisuću stanovnika ili tisuću turista na milijun stanovnika. Sve brojke, primjerice o broju noćenja, turista ili zaposlenih u ugostiteljstvu, uspoređivali smo s brojem stanovnika. Pokazalo se da postoje neka mjesta u Hrvatskoj gdje je indeks bio 0, što govori da nema smisla na tim područjima usmjeravati sredstva u turistički razvoj, navela je Udovičić.
Konačni prijedlog izračuna turističke razvijenosti
Iskustva iz svijeta pokazuju da se u osnovi radi o istim pokazateljima kao i onima koji se koriste u Hrvatskoj, dakle u prvom redu o broju registriranih postelja, turističkih dolazaka i ostvarenih noćenja promatranih u apsolutnim iznosima, u odnosu na broj stanovnika te rjeđe u odnosu na veličinu prostora na koji se odnose.
U analizi procjene turističke razvijenosti vodilo se računa i o brojnim drugim pokazateljima za koje nisu dostupni podaci na lokalnoj razini, ali se također koriste u svrhu utvrđivanja utjecaja turizma na prostor, poput broja sjedala u ugostiteljskim objektima, posjećenosti prirodnih atrakcija, prihoda od turizma i sl. Na temelju više različitih matematičkih modela ispitanih kroz brojne simulacije, formuliran je konačni prijedlog izračuna turističke razvijenosti.
Sredstva za poticanje turističkog razvoja
U Institutu za turizam navode da je transparentnost ovih podloga važna za Ministarstvo turizma i sporta pri osmišljavanju turističke politike na državnoj razini, jer isključuje mogućnost eventualnih prigovora na subjektivnost pri dodjeli sredstava za poticanje turističkog razvoja, formiranja ili ukidanje pojedinih lokalnih turističkih zajednica i slično.
– Rangiranje pojedinog grada ili općine u određeni razred prema stupnju turističke razvijenosti temeljeno je na jasno mjerljivim kriterijima kako bi Ministarstvo turizma, lokalne vlasti i turističke zajednice svih gradova i općina u Hrvatskoj mogli na godišnjoj bazi jasno uočiti prostor gdje su nužna poboljšanja te tako planirati buduće aktivnosti, istaknula je Udovičić.
Temeljem navedenog pristupa, metodološki okvir izrade studije “Uspostava modela za izračun indeksa turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave” osmišljen je tako da se kroz istraživanje postojećih metoda izračuna turističke razvijenosti u Hrvatskoj i svijetu, utvrde ključni pokazatelji koji ukazuju na dostignuti stupanj turističke razvijenosti pojedinih jedinica lokalne samouprave, nakon toga kroz matematičke modele i simulacije ispita njihova relevantnost i pouzdanost, te u konačnici formulira transparentan sustav na temelju kojeg bi se utvrdila skala i razredi koji ukazuju na realni stupanj turističke razvijenosti svih 556 hrvatskih gradova i općina.
Pouzdani podaci spremni za izračun
– Osnovu za izračun stupnja turističke razvijenosti činili su podaci Državnog zavoda za statistiku i eVisitora, čime je osigurana pouzdanost podataka na razini cijele Hrvatske i ostavljena mogućnost praćenja promjena ne samo nadležnim službama u Ministarstvu turizma, nego i dužnosnicima gradova i općinama, djelatnicima turističkih zajednicama, znanstveno-stručnoj javnosti i drugim zainteresiranim subjektima. Tako svaki grad i općina mogu na godišnjoj osnovi jasno pratiti promjene u stupnju turističke razvijenosti po svakom od pokazatelja te na taj način učinkovito voditi turističku politiku i planirati svoj gospodarski razvoj, zaključila je zamjenica ministrice turizma Monika Udovičić.
