Domaći turisti nepoželjni
U posljednjih devet godina domaći turisti su ostvarili dva i pol puta više noćenja u svojoj zemlji. Proizvoda već ima, stranaca nema, za akcije prema hrvatskim gostima nikad nije bilo bolje vrijeme.
Tadašnji ministar turizma Damir Bajs je 2011. bio razočaran rezultatima kampanja prema domaćim gostima. Ministarstvo turizma željelo je tada udružiti novac s privatnicima koji bi domaćim ljudima omogućili povoljniji odmor.
Uloženo je 5,5 milijuna kuna u Upoznaj Hrvatsku (9 ponuda), umirovljenički program (8 ponuda) i Ostani u Hrvatskoj (1 ponuda). Te, 2011. godine domaći turisti u Hrvatskoj činili su manje od 10 posto ukupnog prometa, s trendom opadanja.
Domaći turisti skočili sa 10% na 20%
Statistika kaže da se 2011. u Hrvatskoj odmarao 1,52 milijun domaćih gostiju koji su napravili 5,6 milijuna noćenja. Na ukupno 60 milijuna noćenja to je dakle manje od 10 posto.
Osam godina kasnije, u 2019. zabilježeno je 2,4 milijuna dolazaka i 13,8 milijuna noćenja domaćih turista, ili oko devet posto više nego u godini ranije, i dva i pol puta više nego u 2011. godini, a udjel domaćih turista je dosegnuo skoro 13 posto ukupnog prometa.
Do kraja ovog kolovoza u Hrvatskoj se odmaralo 1,3 milijuna domaćih turista, a napravili su 9,2 milijuna noćenja, što je oko 20 posto udjela u ukupnom prometu, zahvaljujući padu stranog tržišta zbog pandemije.
Kad je u pitanju potrošnja domaćih gostiju, satelitski račun za 2016. pokazao je da su domaći gosti u toj godini na putovanjima u Hrvatskoj potrošili oko devet milijardi kuna.
Domaći turisti poželjni?
To su otprilike brojke s kojima turističke vlasti ulaze u dva paralelna i povezana projekta, akciju Tjedan odmora vrijedan i Cro karticu, projekt koji sporo ide ali ima potencijal da se “zarola”, sada više nego ikada. Nakon što su se opet manje više pozatvarale granice u Europskoj uniji, turizam nema što nego se baviti onim što ima doma. Pa makar bilo i malo. Ako je malo, ne mora biti nevažno, osjete jako dobro danas agencije i hoteli koji plaču za maturalcima i medicinskim kongresima.
Vidjet ćemo kroz koji dan koliko im je važno domaće tržište, kad vidimo koliko ih se uključilo u Tjedan, projekt Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice koji će se održati od 16. do 25. listopada, s tendencijom ponavljanja na mjesečnoj razini u ostatku godine. Pružatelji usluga, od smještaja, prijevoza, znamenitosti pa sve do ugostiteljskih usluga i različitih doživljaja, trebaju procijeniti isplati li im se spustiti cijene na 50 posto u jednom tjednu u mjesecu, kako bi možda dobili volumen. Dakako, jednom kad se otvore granice mogu to sve ponuditi i strancima, koji će ih po prvi put otkriti.
Sličan je cilj akcije Prvi put koju je pred nekoliko dana lansirala Zagrebačka banka, uz potporu HTZ-a i Ministarstva, a promovira neotkrivene destinacije, inovativne priče iz turizma. Cro kartica, koja se još mora “popeglati”, mogla bi nadopuniti priču, čak i ako ju po želji napune i sami korisnici. Ove su akcije možda manjeg budžeta od onih u Austriji ili Njemačkoj za animiranje domaćeg tržišta, ali mogu pokrenuti procese.
Domaći turisti su budućnost?
Dakako, ne može se očekivati od domaćih gostiju da popune prazninu u turističkom prometu koji je napravio Covid-19, to nitko ozbiljan ne razmatra. Iako će i dalje među domaćim gostima biti puno vikendaša, onih koji se “ogrebu” kod prijatelja i rodbine na moru, brojke već sad pokazuju da s dolaskom novih generacija navike putovanja unutar zemlje rastu. To treba potaknuti, tim više što je sad, za razliku od 2011. godine, u različitim dijelovima Hrvatske već razvijen dovoljan broj turističkih proizvoda s kojima se može krenuti, od avanturizma do gastronomije i ruralnih sadržaja te neobičnih tura.
Kad Dalmatinac u listopadu dođe obići Papuk, i svidi mu se toliko da poželi ponoviti iskustvo, pa pozove i prijatelje da mu se pridruže, znamo da smo na dobrom putu.
IZVOR: poslovni.hr / AUTOR: Marija Crnjak
