Dolazaka je bilo 70 posto, a noćenja 52 posto više nego lani

40
Avioprijevoznici

Prošlomjesečni fiskalizirani promet u djelatnosti pružanja smještaja gotovo je četiri puta veći nego 2020 te 31 posto veći nego 2019. Istodobno, vrijednost računa koje su u rujnu izdali kafići, restorani i drugi ugostitelji premašila je lanjsku za 70 posto, a preklanjsku za 12 posto

Da je turistička posezona ove godine nadmašila očekivanja proteklih tjedana govore i iskustvene priče s terena i egzaktni zbirni podaci. Posljednje objavljene brojke Hrvatske turističke zajednice, o dolascima i noćenjima u prvih devet mjeseci, to su samo potvrdile. Dolazaka je bilo 70 posto, a noćenja 52 posto više nego lani. Jasne naznake financijskih efekata snažnog rasta fizičkih pokazatelja u završnici turističke sezone nudi pak posljednja detaljna slika fiskaliziranih računa po djelatnostima.

Četiri puta više nego lani

AD

Ona, naime, kaže je kod usluga pružanja smještaja u prošlom mjesecu izdano računa u vrijednosti 1,6 milijardi kuna. U odnosu na lanjski rujan s prijavljenih 420 milijuna kuna prometa to je, dakle, gotovo četiri puta više. Štoviše, rujanskih 1,6 milijardi je i najveći ikad fiskalizirani promet u tom mjesecu u toj djelatnosti. U pretpandemijskoj 2019. u devetom je mjesecu evidentirano 1,22 milijarde, u 2018. 1,19, a dvije godine prije toga po približno milijardu kuna. Osim iznajmljivača koji najizravnije odražavaju odličnu posezonu, o njoj dosta govore i podaci o fiskalizaciji u ugostiteljstvu, u prvom redu kafićima i restoranima.

Ugostitelji su u rujnu izdali računa u vrijednosti 1,9 milijardi kuna, što je u odnosu na isti lanjski mjesec, kad su prijavili 1,1 milijardu kuna, povećanje za više od 70 posto. Promatra li se samo rujan, i za djelatnost pripreme i usluživanja hrane i pića posrijedi je rekordna brojka, jer je, primjerice, u tom mjesecu 2019. kroz sustav fiskalizacije prošlo 1,7 milijardi, godinu ranije 1,6, a godinu prije toga 1,4 milijarde. U odnosu na usluge pružanja smještaja kojima je svojstvena jača koncentracija poduzetnika na priobalju, ugostiteljski sektor je znatno raspršeniji. Utoliko ni rast fiskaliziranog prometa svakako nije jednoznačna priča, ali o tome kako stvari s oporavkom prometa stoje primjerice kod ugostitelja u Slavoniji ili općenito u kontinentalnoj Hrvatskoj u odnosu na Jadran i turistički najsnažnije županije podataka nema.

Izvjesno je tek da i u kumulativnom rastu prometa ugostitelja na razini cijele Hrvatske u prvih devet mjeseci postoje velike razlike. Do kraja rujna, kafići, restorani i drugi poduzetnici koji se bave pripremom i usluživanjem hrane i pića prijavili su nepunih 11,4 milijarde kuna prometa, što je 2,4 milijarde kuna ili 27 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. U odnosu na 2019. kao zadnju “normalnu” godinu to je još uvijek oko 17 posto ili 2,3 milijarde kuna manje godinu prije. Istodobno, kad su posrijedi usluge smještaja, s krajem trećeg kvartala ovogodišnji je fiskalizirani promet dosegnuo 9,67 milijardi kuna.

To je za pet milijardi, odnosno više nego dvostruko više od vrijednosti računa u usporedivom razdoblju prošle godine. No, time je za oko 250 milijuna (2,6 posto) premašen i preklanjski 9-mjesečni rezultat iznajmljivača s prijavljenih 9,42 milijarde kuna prometa, piše Poslovni dnevnik.
Podaci o fiskalizaciji jedan su od pokazatelja koji su i središnju banku nedavno potaknuli na reviziju očekivanja prihoda od turizma (sa 70 na 90 posto predkrizne razine), a onda i povećanje prognoze rasta BDP-a.

Želiš sve najvažnije vijesti na jednom mjestu? Prijavi se na naš Newsletter i primaj Pregled dana svaki dan u 14.30.

Please wait...

Thank you for sign up!

AD
IZVORwww.poslovni.hr