Subota, 22 siječnja, 2022
spot_img

Da nam je netko ponudio ovakvu sezonu 1. svibnja, svi bismo to potpisali

IZVOR: novac.jutarnji.hr / AUTOR: Jozo Vrdoljak

Veljko Ostojić iz Hrvatske udruge turizma (HUT) komentira tijek sezone

Tamo gdje su procesima upravljali iskusniji turistički radnici bilo je iznad očekivanih rezultata, a tamo gdje se radilo po inerciji, i nije. Naravno, ova tvrdnja vrijedi samo za procese unutar mikrodestinacije jer, primjerice, u Dubrovniku zbog nedostatka avioveza nije bilo moguće ostvariti dobre turističke rezultate, a u sjevernijim destinacijama to je bilo moguće. Iskusniji, radišniji i sposobniji su nametali rješenja i davali inicijative, a oni manje sposobni stavljali su se u poziciju žrtve. 

Nove mjere Vlade RH za pomoć gospodarstvu su najvažnija karika u lancu zadržavanja radnih mjesta i opstojnosti poduzeća. To je, uz osiguranje likvidnosti i korištenje sredstava EU, nužno kako bismo je dočekali spremni. Hrvatski turizam ukupno plaća razna javna davanja na svim razinama vlasti oko 8,4 milijarde godišnje, a neto plaće godišnje u turizmu su 5,5 milijardi kuna. Mi razgovaramo o pomoći države za preživljavanje na razini od 2,5 do 3 milijarde kuna, što je daleko niže od onoga što turizam godišnje producira i doprinosi.

Planiranje sezone 

Svi planovi vezani za zapošljavanja, nabavu i operativno funkcioniranje objekata prilagođavali su se iz dana u dan epidemiološkoj situaciji, odnosno procjenama tržišne potražnje. Jedan od najvećih izazova bilo širenje lažnih vijesti o stanju u Hrvatskoj u nekim državama. Stoga smo kreirali tjedni newsletter Croatia Tourism & Travel koji se šalje na više od tisuću inozemnih i domaćih medija, donositelja odluka, poslovnih partnera i gostiju, poseban newsletter Croatia – Safe and Desirable Destination za nizozemsko tržište i web stranicu Croatiacovid19.info za precizne informacije o kretanju broja slučajeva u pojedinim hrvatskim regijama. Web stranicu pregledalo je više od 400.000 ljudi, od čega je gotovo polovica iz Njemačke. 

Pokazalo se i to da nam turisti nisu donijeli virus. Prema našim spoznajama, ni u jednom komercijalnom smještajnom objektu, u hotelu ili kampu, nemamo situaciju da je gost došao zdrav i da se u tom objektu zarazio. Teze da je za sadašnju epidemiološku situaciju u zemlji kriv turizam su pogrešne i za mene su neprihvatljive. Krivi smo mi sami. Do ovoga su doveli pojedinci neodgovornim ponašanjem. Treba jasno reći: turisti nam nisu donijeli virus.

Početkom srpnja rekao sam da ne smijemo dopustiti da zbog nekoliko noćnih klubova i svadbi uništimo sezonu i izgubimo milijune od turizma. I to nam se dogodilo. Zbog nekoliko milijuna smo izgubili milijarde. Nažalost!

Nama su naši epidemiolozi omogućili da imamo sezonu kakvu smo imali. Na kraju ne smijemo biti nezadovoljni, nekorektni i nerealni, nego to priznati. Da nam je netko ponudio ovakvu sezonu 1. svibnja, svi bismo to potpisali. Kasnije su stvari otišle izvan kontrole.

Hoteli i turističke agencije 

Hoteli su se otvarali sukladno tržišnoj potražnji i moja je ocjena da su hotelijeri napravili najbolji mogući posao. U samoj špici sezone mi smo imali otvoreno nešto više od 800 od ukupno oko 1170 hotela. Hoteli su do kraja kolovoza ostvarili oko 30 posto noćenja u odnosu na prethodnu godinu. Od početka je bilo za očekivati da će bolje punjenje imati kampovi, nautika i kuće za odmor. Jednostavno, ljudi su preferirali objekte u kojima mogu biti donekle izolirani.

Agencije su negdje na 20 posto prošlogodišnjeg prometa. Sve što je vezano uz grupe ove je godine u problemima.

Ova sezona je pokazala da ljudi žele putovati i provoditi odmor i u ovim izuzetno teškim uvjetima rizika i neizvjesnosti. Pokazalo se i da su objekti više kvalitete bili bolje popunjeni i bili su prinuđeni manje spuštati cijene nego objekti srednje kvalitete. Dobili smo i nove goste u luxury segmentu, koji su do sada provodili godišnji na nekim mondenim destinacijama ili na španjolskoj ili Azurnoj obali. 

Crvene liste

Priča je počela koncem srpnja s Nizozemskom. Interesantno je da nas je Nizozemska stavila na narančastu listu dan nakon što je u Bruxellesu postignut dogovor oko raspodjele sredstava pomoći, a svi znamo tko je na kojoj strani bio. Nizozemska i Austrija su bile na strani onih država koje su se oštro protivile visini bespovratnih sredstava. S druge strane je bila grupa zemalja oko Njemačke, a tu smo bili i mi. Nizozemska nas je bez ikakvih kriterija, bez ikakve volje za komunikacijom, stavila na narančastu listu. Uveli su obveznu karantenu i praktički smo ostali bez Nizozemaca kojih je prošle godine bilo 500.000 i koji su napravili su tri milijuna noćenja. Osobno sam poslao niz mailova na nizozemsku vladu i na njihovo Veleposlanstvo u Zagrebu. Nitko nije htio komunicirati. Znakovito je i to što je napravila Austrija. To nije baš pretjerano europsko ponašanje. Europsku uniju koja počiva na solidarnosti, nediskriminaciji, doživljavam drugačije. Ali, da budem potpuno jasan – svaka zemlja ima autonomno pravo donositi odluke za koje drži da su za nju najbolje.

Ima u svemu tome politike. U cijeloj toj priči najkorektniji su bili Nijemci i na tome im hrvatski turizam treba zahvaliti. Jasno su objavili kriterije i kada je kriterij ispunjen, neke naše županije su išle na crvenu listu. Osim epidemioloških razloga, očito su za odluke pojedinih zemalja postojali i neki drugi razlozi.

Zašto se stalno negativno govori o ovisnosti Hrvatske o turizmu, a ne, recimo, o ovisnosti poljoprivrede o poticajima?

Turizam je najbolji izvozni kanal nacionalnoga gospodarstva. To što je Hrvatska ovisna o turizmu nije problem turizma, nego je problem što nisu dovoljno razvijeni neki drugi sektori. Turizam je kvalitetniji kada su ostali sektori razvijeni, jer ima višestruke gospodarske učinke za nacionalno gospodarstvo. To je jedan od ključnih argumenata koji ističemo u raspravi o potrebi sniženja stope PDV-a za turizam. Sve zemlje EU, osim Danske, imaju diferenciranu stopu PDV-a za turizam, a u sadašnjoj krizi je dvanaest zemalja EU snizilo stopu PDV-a za turizam želeći dati poticaj oporavku najpogođenijem sektoru.

Naime, plasman proizvoda, pogotovo domaćih, kroz turizam ostvaruje najveće efekte. Na boci vina se to može najlakše pojasniti običnim rječnikom. Možete je prodati na kućnom pragu, kroz izvoz, maloprodaju ili kroz turizam. Uzmimo da je njezina cijena kod vinara 50 kuna. Kada je prodate na kućnom pragu, imate u pravilu jednog zaposlenog koji to radi i nemate deviznu komponentu. Vino kroz izvoz postiže nižu cijenu nego je ona u Hrvatskoj, imate deviznu komponentu, ali ne dobiva se ni kune PDV-a, nema zaposlenih. Kada je plasirate kroz maloprodaju, ta ista boca vina ima cijenu oko 90 kuna. Na to uprihodite 22,5 kuna PDV-a i imate bolju zaposlenost, ali nemate deviznu komponentu. Ista boca u restoranu ili u hotelu je 200 kuna, od čega je 50 kuna PDV-a, a gosti restorana su često stranci, što znači da imate značajnu deviznu komponentu. Razlika u cijeni ide u osobnu potrošnju, investicije ili štednju. To je razlog zašto sve zemlje imaju diferenciranu stopu PDV-a i tako nastoje potaknuti turizam kao djelatnost koja ostvaruje najveće koristi za nacionalnu ekonomiju.

Strategija razvoja turizma

U turizmu direktno radi oko 110.000 zaposlenika, a indirektno, uključujući povezane djelatnosti, oko 330.000. Zbog turizma se otvaraju sezonske trgovine, prerađivači planiraju svoju proizvodnju, posla imaju građevinari, poduzetnici iz energetskog sektora, poljoprivrede… Najmanje 330.000 obitelji u Hrvatskoj živi od turizma.

Strategija jest u izradi i sada je prigoda da se definiraju neki novi okviri razvoja turizma i da se pokušaju riješiti ključna pitanja, počevši od strukture smještajnih kapaciteta. Od ukupno više od 1,7 milijuna kreveta, imamo više od 1,1 milijun kreveta u tzv. obiteljskom i nekomercijalnom smještaju, odnosno vikendicama. Imamo samo 175.000 kreveta u hotelima. Sljedećih nekoliko godina u fokusu će nam biti bliska tržišta, odnosno gosti koji dolaze automobilom. U sklopu te strategije trebamo se fokusirati na pitanja održivosti turizma i redefiniranja turističke ponude. Zahvaljujući fondovima EU koji se sada otvaraju imamo mogućnost bitno poraditi na infrastrukturi i novac će biti dostupan, ali preduvjet za korištenje je definirati cilj, ali i puteve do tog cilja. Ne treba nam samo dokument, nego i provedbeni akti, suglasnost svih ključnih dionika i praćenje plana implementacije.

Vraćamo li se opet odmorišnom turizmu? Je li to naš vječiti adut? – Ovo ljeto je pokazalo da se ljudi žele odmarati i putovati. Neovisno što i mi želimo razvijati selektivne oblike turizma i produljivati sezonu na čitavu godinu, činjenica je da će i u narednim godinama u fokusu biti odmorišni turizam, odnosno turizam za vrijeme školskih praznika.

Podcast Turizam24

pratite nas

10,000FansLike
1,700FollowersFollow
1,500SubscribersSubscribe
- Advertisement -spot_img

aktualno