Boris Vujčić: “Hrvatsko gospodarstvo neće se u novoj godini vratiti na staro.”

474
Banke ukidaju mjere

Ova je kriza ostavila duboke ožiljke i prilično je izvjesno da se gospodarstvo iduće godine još neće vratiti na pretkriznu razinu aktivnosti. Bilance velikog dijela privatnog sektora danas su znatno slabije nego prije krize, a i javni je dug snažno povećan, što donekle ograničava fiskalnu politiku u budućnosti, kaže u intervjuu za tportal guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić te u 2021. ulazi kao optimist, uz dozu opreza. Pročitajte što kaže: Što će biti s ‘covid’ kreditima, koji će sektori najprije izaći iz krize te može li preveliko zaduživanje stati na put uvođenju eura.

Velik dio gospodarstva i dalje preživljava uz pomoć Vladinih mjera. Svi čekaju cjepivo koje bi trebalo označiti početak kraja pandemije – ulazite li u 2021. kao optimist i zašto?

Glavni razlozi za optimizam svakako su u području medicine. Započele su isporuke cjepiva te cijepljenje, što bi u roku od nekoliko mjeseci moglo znatno usporiti širenje virusa. A to je preduvjet da ostavimo iza sebe tjeskobu i neizvjesnost vezane uz zdravstvenu krizu globalnih razmjera – ugroženi ili srušeni krovovi nad glavama, životi izgubljeni zbog pandemije, zaustavljeni ljudski kontakti u cilju sprečavanja širenja zaraze koronavirusom neizostavno su ostavili posljedice na našim životima, a potonji i na gospodarstvu.

AD

Na sreću, u prilog brzog oporavka ide uzrok krize, odnosno činjenica da nije rezultat akumuliranih makroekonomskih neravnoteža. Također, monetarna i fiskalna politika, koje su brzo i snažno reagirale na krizu, i dalje će podupirati oporavak. Ne treba zaboraviti ni to da su tvrtke tijekom krize usmjerile napore prema digitalizaciji poslovanja, što će povoljno djelovati na njihovu proizvodnost, naravno ako budemo spremni koristiti mogućnosti koje nam pruža tehnologija.

No valja zadržati dozu opreza. Ova je kriza ostavila duboke ožiljke i prilično je izvjesno da se gospodarstvo iduće godine još neće vratiti na pretkriznu razinu aktivnosti. Bilance velikog dijela privatnog sektora danas su znatno slabije nego prije krize, a i javni se dug snažno povećao, što donekle ograničava fiskalnu politiku u budućnosti.

Ekonomska struka, pa među ostalim i HNB, iduće godine predviđa snažan rast BDP-a pogonjen, kao i gotovo uvijek u Hrvatskoj, osobnom potrošnjom. Kako će to točno osobna potrošnja pogoniti gospodarstvo kada smo ove godine vidjeli pad kreditiranja stanovništva?

Najveći doprinos gospodarskoj aktivnosti u idućoj godini mogao bi doći od rasta izvoza, ne osobne potrošnje, prije svega u segmentu izvoza usluga. Doprinos izvoza rastu BDP-a morao bi gotovo tri puta nadmašiti doprinos osobne potrošnje. Pri tome pretpostavljamo da će prihodi od turizma porasti za otprilike dvije trećine, odnosno da bismo se mogli vratiti na gotovo tri četvrtine razine iz 2019. godine. Rast osobne potrošnje trebao bi se nasloniti na nastavak postupnog oporavka tržišta rada koji se odvija od sredine ove godine. Blag rast broja zaposlenih i nešto više plaće će uz poreznu reformu poduprijeti osobnu potrošnju. Posebno bi se mogli oporaviti oblici potrošnje koji su nam zbog epidemije postali nedostupni ili smo ih odgađali. No ni osobna potrošnja vjerojatno neće iduće godine dostići razinu iz 2019. godine.

AD
IZVORtportal.hr