Borba s obuzdavanjem korone državni proračun stajala je vrtoglavih 21 mlrd. kuna

82
Porezni Uskok

Dodatno kompliciranje stvari u Hrvatskoj: Štete od nekontrolirane epidemije mogu biti veće nego od mjera.

Ne čudi da je linija demarkacije strogo povučena po principu ekonomija vs. zdravlje, ali koliko je to ispravno?

Gotovo dva mjeseca dana nakon što je u Europi krenuo jesenski val zatvaranja ekonomija zbog širenja koronavirusa, a čak tri tjedna pošto su domaći liječnici dramatičnim apelom zatražili isto i u Hrvatskoj, Vlada je najavila postrožavanje mjera. Ono što slijedi je, a još je neslužbeno, kraćenje radnog vremena klubova, pojačano kažnjavanje, daljnje ograničavanje okupljanja, preporuka za rad od kuće za sve poslodavce koji to mogu organizirati…

“Situacija vrlo ozbiljna, u tri zadnja tjedna u listopadu smo imali udvostručenje gotovo svaki tjedan, zadnja tri tjedna se rast nastavio, ali se bitno usporio zahvaljujući mjerama koje smo uveli. Premda rast više nije velik kao u listopadu, dnevne brojke i dalje su visoke”, rekao je na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković. Na sjednici nije bio prisutan ministar zdravstva Vili Beroš koji je istog jutra testiran pozitivno na Covid 19.

Znakovito, s opaskom da je situacija “vrlo ozbiljna” Vlada u pooštravanje ide samo dan nakon što je u Vukovaru održana Kolona sjećanja na kojoj se okupilo između 5000 10.000 građana, od kojih mnogi nisu nosili maske niti se održavala distanca.

Ta je brojka 20 puta veća od naivno procijenjenih 500 sudionika kolone koliko je Nacionalni stožer najavljivao dok za ostala okupljanja vrijedilo ograničenje od najviše 50 ljudi. Niz je javnih apela odaslan da se obilježavanje pada Vukovara obilježi drugačije, a ne kršenjem protuepidemijskih mjera, a bolnički liječnici okupljeni u udrugu HUBOL to su nazvali “činom licemjerja i kukavičluka”.

Od početka epidemije u Hrvatskoj je od Covida 19 oboljelo 93.879 ljudi, a umrlo 1200, samo u zadnja dva tjedna više od 500. U četvrtak je novooboljelih bilo 3164, preminulo je 49 osoba, a samo u studenom je broj hospitalizacija udvostručen.

Premda Vlada šalje poruke o “bitnom usporavanju” broja novooboljelih, stručnjaci poput Ivana Đikića s frankfurtskog Goethe instituta, to nazivaju manipulacijama kao i opaske da ‘lockdowni’ u europskim zemljama nisu donijeli rezultata.

Dosadašnje rasprave svodile su se na pitanje može li Hrvatska preživjeti još jedan ‘lockdown’. Onaj proljetni donio je rekordni pad BDP-a od 15 posto u drugom kvartalu pa ne čudi da je linija demarkacije strogo povučena po principu ekonomija vs. zdravlje.

Razdoblje od početka srpnja do kraja rujna obuhvaćeno trećim kvartalom godine donosi najveći efekt u BDP-u pa je u okolnostima povoljne epidemiološke situacije u ljeto svjesno naglasak stavljen na spašavanje turističke sezone i iz nje ostvarenih prihoda, što za građane, što za proračun.

S druge strane, prognoze BDP-a Vlade i ključnih institucija poput Hrvatske narodne banke pa onda i Bruxellesa, jasno su dale do znanja da je planirani pad od 8-9 posto u ovoj godini, a rast od 5 posto u 2021. kalkuliran bez novoga zatvaranja gospodarstva.

Na tim računicama složen je i proračun za iduću godinu koji je upravo u saborskoj raspravi. Jedan od najvažnijih djelića slagalice ove horor priče jest cijena pandemije.

Dodatno kompliciranje

Prema podacima Ministarstva financija iz rujna, borba s obuzdavanjem koronavirusa i posljedično trošak na gospodarstvo stajala je porezne obveznike 11 milijardi kuna, a dodaju li se tome očekivani porezni otpisi, cijena se penje na strmoglavih 21 milijardu kuna.

S takvim kartama jasno je otezanje Vlade da pribjegne strožim epidemiološkim mjerama jer ih, za razliku od primjerice Njemačke, nema odakle kompenzirati poduzetnicima koji od proljeća pokušavaju održati glavu iznad vode.

U tom dijelu sliku bi moglo olakšati 510 milijuna eura prve tranše iz instrumenta SURE, za potporu ublažavanju rizika od nezaposlenosti zbog Covida-19. Novac je Europska komisija prošlog tjedna uplatila u proračun, a riječ je o polovini od Hrvatskoj odobrenih 1,02 milijarde eura.

Premijer Plenković u četvrtak je u Saboru najavio da će se do kraja godine za očuvanje radnih mjesta potrošiti 8,1 milijarda kuna, veoma blizu iznosu te briselske injekcije. S odmakom jeseni, kako se popunjavaju bolnički kapaciteti i pritisak na zdravstveni sustav jača, a slike iz bolnica preko medija stižu do građana, nemogući duo ekonomija vs. zdravlje dodatno se komplicira.

Povlađivanje izbornoj bazi

“Ne rade samo restrikcijske mjere štetu već ju stvara i nekontrolirano širenje epidemije. Postoje poslovi koji se mogu raditi na daljinu, ali ako, primjerice, radite u proizvodnom pogonu, a zaraženi ste ili u samoizolaciji, nećete doći na posao. Što se epidemija više širi, ljudi će manje izlaziti, trošiti, a tvrtke stvarati. Stoga je samo privid da bez mjera neće biti ni štete. Štoviše, šteta može biti i puno veća nego da se povuku prilagođeni potezi”, kaže glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić.

U očekivanju razrade novih mjera smatra da bi bilo loše da se one usmjere na aktivnosti koje nose ekonomiju, a propušta sve ostalo što bi epidemiološki imalo efekta.

S tek 40-ak dana do kraja godine otvoreno je koliko bi ‘lockdown’ manjih razmjera zaista mogao nanijeti štete gospodarstvu i odrezati BDP-a u zadnjem kvartalu. Prije svega jer se odluke donose bez proračunavanja efekata (što je i inače kod nas raširena praksa), ali i jer se prvenstveno gledaju kroz prizmu političkih bodova, odnosno povlađivanja izbornoj bazi.

Kolona sjećanja u Vukovaru samo je posljednji primjer u nizu, prethodno su to bile iznimke kao hvarska procesija, Sinjska alka, slavlje Torcide u Splitu…

Želiš sve najvažnije vijesti na jednom mjestu? Prijavi se na naš Newsletter i primaj Pregled dana svaki dan u 16.00.

Please wait...

Thank you for sign up!