Nedjelja, 2 listopada, 2022

Bivši član uprave Atlasa pokrenuo vlastiti agenciju u vrijeme pandemije

U vremenima kad se malo toga otvara, a pogotovo putničke agencije, Mislav Veselica ipak se odvažio. Turistički profesionalac, kojem je zadnji posao bio na mjestu člana uprave Atlasa, svojom novoosnovanom agencijom Cor Travel Lab prkosi okolnostima i baca rukavicu izazova crnim trendovima agencijskog biznisa.

24 godine u Atlasu

– Nije to hrabrost. Odnosno, ako i jest, onda je proizvod upravo ovih pandemijskih okolnosti. Inače, u agencijskom poslu proveo sam 27 godina, od čega 24 godine u Atlasu, turizam je postao dio mog identiteta i jednostavno slušam svoje srce. Svjestan sam da su upravo agencije u ovoj krizi ponajviše nastradale, ali u promišljanjima čime se baviti za mene je postojao samo ovaj odgovor. Ali pritom ne mislim na putničke agencije kakve su u većini slučajeva agencije danas, već na agenciju kakve su bile šezdesetih godina kad je turizam tek kretao. To je bilo vrijeme kad su putničke agencije bile poluge razvoja, kad su bile u čvrstoj vezi s lokalno zajednicom. Recimo, jedna velika agencija postavila je i sam Dubrovnik na svjetsku scenu. Meni je jako važno zadovoljstvo svih aktera uključenih u hospitality industriju i općenito zajednicu, pa će i jedan posto prihoda, kao što to mnogi u svijetu već rade, ići za zajednicu, kroz neku fondaciju ili, recimo, za nečije školovanje. Profesionalno sam stasao prije interneta, ne zanimaju me šablone i moja će agencija nuditi doživljaje. Osim toga, cjepivo je tu, a to znači da stiže i normalizacija.

Agencija je tek registrirana, ali već ste u kontaktu s partnerima, što kažu, kakvi su izgledi da se turizam oporavi dogodine?

Interes za Hrvatsku kreće već od sredine veljače, a Uskrs će biti novi početak ere putovanja i za nas i globalno. S godinama prije pandemije ne treba se uspoređivati, sezone više neće tako izgledati, navike se mijenjaju, i dalje ćemo gledati praktički prepolovljenu potražnju. Ljudi koji su putovali ponukani niskim cijenama bit će najviše pogođeni recesijom, a turizam je odgodiva potreba. Zato i zagovaram povratak u osamdesete, da bude svega manje, ali da bude kvalitetnije i da sve, od leta do boravka, bude senzacija. Ne volim niskobudžetni turizam, jer lokalna zajednica od njega nema velike koristi, samo jednokratne. Stoga, i tu nadolazeću krizu vidim kao priliku, jer ona neće bitnije pogoditi bolje stojeću klijentelu kakva Hrvatskoj zapravo dugoročno i treba.

Već se ove godine tražio kvalitetniji smještaj i izdvojeni objekti, ostaje li taj trend dugoročno?

Da, sigurno. Mi i nemamo dovoljno kuća i vila za odmor koliko tržište traži i takvi će objekti sigurno biti rasprodani u 2021. Zato i vidim priliku za razvoj drugih regija, poput Dalmatinske zagore, Slavonije, Baranje i sl. Zašto se i kod nas ne bi strancima nudio posjet poljima na kojima će ubrati povrće za svoj objed ili šetnja slavonskim šumama, kao što se u svijetu već radi? Dakako, vidim i priliku da se Zagreb vrati na svjetsku turističku kartu.

Koliko je nacionalna promocija usklađena s takvim trendovima?

Mislim da promociju kakva je bila prije pandemije možemo zaboraviti. Prolazi vrijeme kad turoperatori putniku nameću što je dobro i što treba vidjeti. Putnici danas traže autentično, vjerodostojno, biraju ići tamo gdje se brine o zajednici, okolišu, gdje se ne otpušta ljude itd. Svjetska ekonomija, a onda i turizam, grana se u dva smjera; potpune digitalizacije i umjetne inteligencije te totalne personalizacije i emocije. Turizam mora biti ovo drugo, a agencije više ne bi smjele biti distributeri smještajnih kapaciteta, nego kreatori doživljaja, koji digitalizaciju koriste samo za distribuciju. Promocija se, dakako, mora mijenjati i prilagođavati novim trendovima, kao što se, uostalom, prilagođavaju i hoteli i aviokompanije, koji desetljećima posluju na istom modelu.

Prolazi era masovnog turizma?

Da, mislim da je ta epoha na zalasku. Venecija je, recimo, već objavila da će nakon pandemije ograničiti broj posjetitelja, a sve je više destinacija koje ne žele overturizam. Hrvatska se nije ozbiljno suočila s prekomjernim turizmom. Naši nedostaci u odnosu na konkurente s Mediterana, poput malog broja hotelskih ležajeva, zapravo su i prednost. Mi nemamo nebodere na plažama, obala nam je unatoč apartmanizaciji još uvijek sačuvana i to prilika za jedan promišljeni, održivi turizam. Naravno, prilike se ne realiziraju same od sebe. Mi smo navikli da imamo veću potražnju od ponude, ali to je prošlost i, ako želimo opstati na svjetskoj mapi ozbiljnih turističkih destinacija, moramo na svim razinama prigrliti promjene koje se događaju.

Dolazite iz Atlasa, što je ostalo od nekad slavne agencije? Zahvalan sam što je brend Atlas opstao, a zahvalan sam i Fortenovi na otpremninama koje nama bivšim zaposlenicima mogu biti poluga za novi početak.

Podcast Turizam24

pratite nas

10,000FansLike
1,700FollowersFollow
1,500SubscribersSubscribe
- Advertisement -spot_img

aktualno