Bernard Zenzerović: Najvažniju zadaću za turizam 2021. imaju nacionalni Stožer i Vlada

89

‘Projekcije govore o 2024. kao godini u kojoj se može očekivati povratak na razine prije pandemije. Trebat ćemo pomoć Vlade najmanje do početka ozbiljnijeg turističkog prometa’.

Što očekuje od sljedeće turističke sezone, koliko je pandemija promijenila hotelijersko tržište i do kada Vlada treba pomagati turističkom sektoru, razgovarali smo o tome s Bernardom Zenzerovićem, direktorom Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH). Intervju je povodom održavanja velikog online turističkog kongresa 1. i 2. prosinca na kojem će sudjelovati svi najvažniji hotelijeri te ministrica turizma Nikolina Brnjac.

Analiza financijskih rezultata turističkih kompanija izlistanih na Zagrebačkoj burzi u prvih devet mjeseci pokazuje dubinu krize s kojom je suočen taj sektor.

Naš je najveći hotelijer Valamar Riviera u prvih devet mjeseci ostvario tek 33 posto lanjskog prihoda. Rovinjska Maistra u prva tri kvartala uspjela je ostvariti ‘čak’ 45 posto lanjskih prihoda. Plava laguna u svojem je financijskom izvješću navela da u prva tri kvartala bilježi 38 posto lanjskih prihoda.

Velike hotelske kuće pretrpjele su značajne gubitke. Pretpostavljam da je koronakriza još teže pogodila male obiteljske hotele. Kakva su vaša saznanja? Prijeti li nekim hotelima potpun prekid poslovanja?

Kriterij veličine hotelijera nije dominantan u procjeni otpornosti u ovoj krizi. Ono što se jasno pokazalo i prethodnih godina, a iskristaliziralo se ove godine, diferencijacija je po kriteriju kvalitete proizvoda. Ova sezona je do kraja ogolila činjenicu da je kvalitetan smještaj najotporniji segment ponude. I iz toga trebamo svi izvući pouke te vidjeti kako dugoročno unaprijediti kompletnu strukturu smještaja. Ono što je specifično ove godine značajna je razlika u rezultatu po destinacijama jer one koje su primarno orijentirane na avio goste, kao što je primjerice Dubrovnik, imale su veće minuse od destinacija orijentiranih na auto goste poput Istre i Kvarnera. Isto tako, ova godina snažnije je negativno utjecala na hotele koji se značajnije oslanjaju na MICE (op.a., meetings, incentive, congress, exhibitions) i poslovni turizam, u odnosu na hotele koji su više orijentirani na leisure, odnosno odmorišni tip turizma. No u cijelom sektoru situacija je teška te očekujemo od Vlade produljenje pomoći i u 2021. kako bi se izbjegao scenarij o kojem govorite.

Može li hotelski sektor izdržati još jednu izgubljenu sezonu? Moguće je da će koronavirus diktirati stanje na tržištu i iduće godine.

Koronavirus i epidemiološka situacija, ukratko sigurnost, i dogodine će biti ključan element koji će diktirati tržište i turistički promet. Svi se nadamo da ćemo imati bolju sezonu od one u 2020. te da se ipak vide neki elementi za optimizam. Prije svega, to se odnosi na cjepivo koje je u zadnjim fazama testiranja u već tri kompanije, a jedna u SAD-u predala je nadležnoj administraciji zahtjev za stavljanje na tržište i početak uporabe. Vjerujemo da će se i EU znati nakon godine dana suživota s koronom kvalitetnije postaviti na temu granica, ujednačavanja režima putovanja te testiranja i oživljavanja avioprijevoza. U svakom slučaju, do Uskrsa 2021. imamo još četiri mjeseca i nadamo se boljim vijestima koje će omogućiti normalizaciju putovanja.

Ono što je sezona 2020. pokazala to je da ljudi žele putovati i čim su ukinuta ograničenja te se epidemiološka situacija malo poboljšala, hotelijeri su vidjeli rast bukinga. Hrvatska je u 2020. u odnosu na konkurente na Mediteranu ipak relativni pobjednik i to moramo znati kapitalizirati. Ali moramo i vidjeti gdje smo pogriješili i što možemo bolje za 2021. godinu. Sigurno možemo bolje iskoristiti svoje prednosti u ovoj situaciji i pozicionirati se kvalitetnije na ključnim tržištima.

Najvažniju zadaću za turizam 2021. imaju nacionalni Stožer i Vlada jer je kvalitetna epidemiološka situacija u zemlji preduvjet dolaska gostiju i turizma.

Kako ocjenjujete mjere Vlade? Je li se negdje pogriješilo? Vidite li prostora za bolju financijsku pomoć?

Što se tiče mjera za očuvanje radnih mjesta, objektivno možemo biti zadovoljni. U zadnjem kvartalu ove godine uvedeno je i skaliranje potpora, tako da su određenu pomoć dobili i hotelijeri koji su imali pad veći od 40 posto, na čemu smo dugo inzistirali.

Što se tiče samog tijeka sezone, ostaje žaljenje zato što neki nepopularni potezi koji bi osigurali nastavak kvalitetnije epidemiološke situacije nisu povučeni ranije jer smo mogli imati puno bolju sezonu, odnosno drugu polovicu kolovoza i rujan.

Ono što sektor sigurno očekuje je da se s pomoći za očuvanje radnih mjesta nastavi najmanje do Uskrsa 2021., odnosno do početka ozbiljnijeg turističkog prometa. Također, bitno je osigurati nove izvore likvidnosti, posebno za male i srednje poduzetnike, kod HAMAG-a i HBOR-a.

Što očekujete od iduće sezone? Mijenja li koronakriza poslovni model hotelijera? Kakvi su trendovi?

Još nekoliko godina bit ćemo ispod razine iz 2019. Sve relevantne projekcije govore o 2024. kao godini u kojoj se može očekivati povratak na razine iz 2019. što se tiče financijskih pokazatelja.

Naredne godine nadamo se sezoni koja će biti bolja od 2020., a o konkretnim je brojkama u ovom trenutku ipak prerano govoriti. Ono što je koronakriza donijela su s jedne strane novi trendovi, a s druge strane ubrzala je neke već postojeće.

Najvidljivija promjena sigurno je ubrzana digitalizacija jer uvodi brojne novine u poslovanje. Gostima je sada već normalno imati contactless i touchless iskustvo boravka u hotelima i to će postati standard za sve. Vidimo naglasak na održivosti i očuvanju okoliša te očekivanja gostiju u pogledu sigurnosti i čistoće, kao i uvođenje standarda i posebnih labelova u tom segmentu. Očekujemo i dalje izmijenjeni obrazac u rezervacijama smještaja, uz jasnu preferenciju prema last minute rezervacijama. To su sve promjene koje će sigurno ostati nakon koronakrize, što sigurno ima i brojnih pozitivnih strana, ali i izazova za sve koji se bave turizmom.

Koliko je koronakriza zaustavila planirane investicije u nove hotele u Hrvatskoj? Hoće li trebati više godina da se sve vrati na stanje prije pandemije?

Projekti koji su bili u tijeku i u visokoj fazi realizacije privedeni su kraju, no korona je praktički blokirala nove projekte i investitori će sigurno s oprezom gledati razvoj situacije. Tema investicija u turizmu nešto je s čime se kao zemlja moramo ozbiljno pozabaviti. Hrvatska je specifična po svojoj strukturi smještaja i imamo uvjerljivo najmanji udio hotela među svim konkurentima na Mediteranu u ukupnoj strukturi smještaja. A poznato je da su upravo hoteli ti koji stvaraju najveću bruto dodanu vrijednost u odnosu na druge smještajne objekte.

Prema anketama koje smo proveli s Hrvatskom udrugom turizma, procijenjeni investicijski potencijal hrvatskih turističkih kompanija u srednjem roku iznosi između 25 i 35 milijardi kuna. No da bi se on realizirao, potrebno je napraviti neke suštinske promjene u poslovnom okruženju. Očigledno je to da trenutna situacija nije dovoljno stimulativna jer Hrvatska uz nekoliko časnih izuzetaka nije imala ozbiljnije greenfield investicije u turizmu od osamostaljenja. U tom kontekstu stalno spominjemo PDV, koji je za turističke usluge najviši na Mediteranu, ali i ostale moguće poticaje za privlačenje investicija.

Vezano uz to, očekujemo značajnije poticaje izmjenama i dopunama zakona o poticaju ulaganja i to ne samo za greenfield, već sve veće investicije.

Kakva je bila uloga sektora u definiranju hrvatskih prijedloga Uniji za plan oporavka?

Kroz mehanizam Next Generation EU Hrvatskoj je za oporavak od posljedica trenutne krize na raspolaganju 10 milijardi eura. Nacionalni plan oporavka koji će definirati okosnicu za trošenje tih sredstava trenutno je u izradi te očekujemo da nas Vlada aktivno uključi u izradu tog dokumenta. Pritom su tri bitna elementa u tom procesu. Prvi dio je da se što veći dio od tih sredstava alocira za privatni sektor. Drugi dio je da u tom paketu turizam kao jedan od najpogođenijih sektora dobije adekvatno mjesto. I treći je da se namjena tih sredstava definira na način da budu najučinkovitije utrošena za oporavak turizma te jačanje njegove konkurentnosti i otpornosti, a uvažavajući odrednice koje je definirala Europska komisija – ulaganje u green projekte, digitalizacija i nadalje.

Znači, sektor je spreman, projekti postoje, samo nam treba adekvatna suradnja i to može biti dobra priča.

Što biste poručili sezoncima? Trebaju li razmišljati o radu u nekom drugom sektoru?

Poruka turističkim radnicima je – bolji dani su pred nama! Ne treba razmišljati o drugom sektoru jer turizam pruža puno prilika. Poslodavci u hotelima još su jednom dokazali da se znaju korektno i odgovorno postaviti u ovoj krizi te su maksimalno zaštitili svoje radnike u postojećim okvirima i uvjetima. Perspektiva hrvatskog turizma je dobra, a kvalitetni i dobro plaćeni radnici sigurno su ključna karika za daljnji iskorak.

Želiš sve najvažnije vijesti na jednom mjestu? Prijavi se na naš Newsletter i primaj Pregled dana svaki dan u 16.00.

Please wait...

Thank you for sign up!