2021. bit će najizazovnija u novijoj hrvatskoj povijesti. Najveći izazovi za proračun jest turistička potrošnja

216
Turizam

Saborski zastupnik SDP-a i bivši ministar financija Boris Lalovac govorio je u Newsroomu o državnom proračunu za sljedeću godinu i o tome što nas očekuje 2021. u ekonomskom smislu.

“2021. je najizazovnija u novijoj hrvatskoj povijesti”, ustvrdio je Lalovac odmah na početku i objasnio zašto tako smatra:

“2020. je bila u šoku zbog dolaska covida, zbog lockdowna, snalaženja kako se tko uspio snaći i velikom državnom intervencijom. Za 2021. godinu se kaže da gospodarstvo mora rasti minimalno pet posto. To je veliki izazov za Vladu i, po meni to, su najizazovnija vremena jer se mora osigurati rast plaća, rast standarda i vraćanje gospodarskih aktivnosti.”

Nabrojao je što je uočio u prijedlogu proračuna za sljedeću godinu:

“Negdje oko 15 milijardi kuna više prihoda, negdje oko 7 milijardi više od PDV-a što je 15 posto više u odnosu na rebalans ove godine, što moram reći da je izuzetno, jer ako uzmemo da će gospodarstvo rasti pet posto, a da će PDV rasti triput više, odnosno 15 posto, to je sigurno izazovno.”

Nabrojao je dalje da ovakav proračun  znači i još šest milijardi iz sredstava EU-a, te da računa na rast prihoda od doprinosa za dvije milijarde kuna, što, kako je rekao, znači da bi Hrvatskoj morala rasti zaposlenost za osam posto.

“Svakako smatramo da je to vrlo optimistično. Dao Bog da se to i ostvari”, kazao je.

Za rebalans proračuna rekao je da smatra da se u to neće ići prije ljeta: “Ono što je proračun sada pokazao je da smo jako osjetljivi na potrošnju, na turističku potrošnju i to se pokazuje kao najveći izazovi za proračun sljedeće godine.” Lalovac smatra da ekonomski gledano to sve skupa ne mora biti nemoguća misija: “Sigurno ne može biti gora nego što je ova godina. Sigurno će sljedeća godina biti izazovna, ali se moraju organizirati društvo, gospodarstvo, poduzeća, turizam da generiraju rast od pet posto.”

Za to što Poljska i Mađarska trenutno blokiraju donošenje Višegodišnjeg financijskog okvira na razini EU-a, Lalovac je rekao da to na 2021. u Hrvatskoj neće utjecati.

“Još uvijek trošimo sredstva od aktualnog VFO-a. Nema nekakve opasnosti da bi nam ugrozilo sredstva”, kazao je i objasnio da bi takva blokada eventualno ugrozila 2022. godinu.

Dalje je komentirao slabe točke u ekonomiji Hrvatske, zamke koje bi mogle usporiti rast:

“Koje su zamke hrvatskom gospodarstvu vrlo dobro je ocijenila (Nacionalna razvojna) strategija koju je nedavno usvojila Vlada za razdoblje od 2020. do 2030. Tamo stoji jedna rečenica, da je produktivnost kapitala, odnosno  produktivnost ukupnih faktora proizvodnje u Republici Hrvatskoj u zadnjih 15-ak godina rasla samo 0,8 posto, dok je u Srednjoj i Istočnoj Europi produktivnost ukupnog kapitala odnosno produktivnost strukturnih faktora proizvodnje rasla do pet posto.”

U tome je, kazao je, jedan od osnovnih ograničavajućih faktora zašto Hrvatska ne bi mogla rasti više od tri posto.

“U Strategiji je Vlada rekla da će Hrvatska dosegnuti standard Slovenije 2033. godine… ali onoga standarda Slovenije iz 2019.”, istaknuo je i kao osnovne razloge takvog stanja nabrojao nisu produktivnost i tehnološku razvijenost poduzeća u Hrvatskoj.

“Vidimo i to da između Strategije i proračuna nema nikakve poveznice. To je loše i inzistirat ćemo na tome da implementiraju ono što je Vlada zapisala u Strategiji”, kazao je.

Za reforme u zdravstvu sljedeće godine rekao je da se ne mogu očekivati, jer su liječnici i medicinsko osoblje već sad na rubu, da puno toga nadoknađuju samoprijegorom.