Zbog pandemije koronavirusa i promjena koje je donijela pustolovni turizam postaje sve zanimljiviji i domaćim i stranim gostima. Kada se stvari počnu vraćati u normalu, ovaj segment turizma među prvima će osjetiti uzlet, kaže u razgovoru za Privredni.hr Iva Bencun, predsjednica Zajednice pustolovnog turizma HGK. S obzirom na epidemiološku situaciju i brojne nepoznanice o uvjetima za dolazak stranih gostiju, ističe da očekivanja za predsezonu nisu velika, ali se nada da će jesen svakako biti bolja i da će se do tada ostvariti preduvjeti za dolazak turista iz udaljenijih odredišta.
Kako se koronakriza odrazila na segment pustolovnog turizma, koliko se promijenila struktura gostiju?
Kao i u svim drugim granama, odnosno turističkim nišama, i u pustolovnom turizmu osjetili smo utjecaj pandemije. Taj utjecaj je, nažalost, za našu nišu bio i najgori jer se aktivnosti pustolovnog turizma prakticiraju najviše u predsezoni i posezoni. U glavnoj sezoni uglavnom je prevruće za hiking ili biking ture i najviše se prakticira sve što je u vezi s morem ili rijekama (kajak, SUP i sl). Ako se sjećate, posljedice pandemije osjetili smo već u ožujku i travnju i nama su tada sve ture otkazane. U srcu sezone epidemiološka se situacija malo popravila i činilo se da će i posezona biti jako dobra, ali tada smo završili na crvenim listama i opet nam je sve u rujnu i listopadu otkazano.
Pandemija koronavirusa donijela je nove trendove i ponašanja putnika. Kakve se prilike u tom smislu otvaraju za razvoj pustolovnog turizma?
U ovoj situaciji ohrabruje upravo činjenica da se, zbog epidemioloških razloga (koji zahtijevaju razmak, boravak na otvorenom i slično) te zbog promjena navika turista, a i određene svjesnosti o našem utjecaju na okoliš, pustolovni turizam prvi nameće kao logičan izbor budućih aktivnosti na putovanjima. Smatramo da će pustolovni turizam među prvima osjetiti uzlet.
Ogromni potencijal
Strani turisti, posebno mlađi, željni su aktivnog odmora. Što je to što im Hrvatska kao destinacija može ponuditi, a o čemu se do sada nije komuniciralo niti je predstavljeno na stranim tržištima?
Strani turisti svakako jesu željni aktivnog odmora. Moram napomenuti da čak prednjače stariji. Nažalost, zbog modernih gadgeta, igrica i slično mladi sve manje vremena provode u prirodi ili uopće na otvorenom. Stariji su pak svjesniji dobrobiti kretanja i boravka na zraku; profil gostiju je od 35 do 75 godina. Njih zanimaju pješačke i biciklističke ture jer su one i najjednostavnije i najdostupnije, a istodobno omogućuju upoznavanje novih krajolika, što naši gosti iznimno cijene jer zaista imamo prirodu vrijednu divljenja. Ne nedostaje ni ponuda za mlađe ili one više naklonjene avanturi – od bungee jumpinga do skakanja s padobranom ili paraglidinga.
Koliki je potencijal za razvoj te grane turizma na domaćem tržištu?
Potencijal je ogroman jer su osnovna baza prirodni resursi; toga imamo u izobilju i zaista još mnogo ‘neotkrivenoga’. Moramo biti pametni i oprezni dok se koristimo tim resursima kako bismo u njima mogli dugotrajno uživati, ponajprije mi i naša djeca, a zatim i naši turisti.
Koja je Vaša, kao predsjednice Zajednice pustolovnog turizma HGK, vizija razvoja aktivnog i pustolovnog turizma?
Moja je vizija da se barem svaka treća obitelj u Hrvatskoj redovito bavi aktivnostima na otvorenom, da idu na pješačke ture po Velebitu, Dinari, Biokovu… Da idu na ture kajakom po našim rijekama i moru. Jako je bitno da prvo mi Hrvati počnemo prakticirati ove aktivnosti, i to zbog više razloga: osvijestit ćemo koliko je bitna priroda i kako je trebamo čuvati, zdravije ćemo živjeti, više ćemo se družiti i bolje povezati unutar vlastitih obitelji. Smatram da ćemo pravi, kvalitetan razvoj pustolovnog turizma postići tek kada ovo ispunimo. Tek tada će svaki Hrvat s ponosom preporučiti gostima razne aktivnosti i istodobno ih educirati da paze kako se ponašaju u prirodi. Kada se naši ljudi sažive s time, tada će i stranci to prepoznati, znati cijeniti i rado nam dolaziti. Pružatelji usluga u turizmu svi su redom ljudi koji obožavaju svoj posao; to je iznimno važno. Na taj se način prenosi ona pozitivna ‘zaraza’ za prirodu i aktivnosti u njoj. Mišljenja sam da Hrvatska u sljedećih 10 godina može razviti ponudu na način da bude jedna od najinteresantnijih destinacija u Europi za pustolovni turizam.
Što se radi na razvoju planinskog turizma?
Planinski turizam jako se popularizira u posljednje vrijeme najviše razvojem takozvanih long-distance staza. To su označeni pješački putevi duljine i više od 1000 kilometara, koji se prolaze u dužem razdoblju. Kod nas su najpoznatije Via Dinarica, Via Adriatica, CLDT (Croatian long distance trail). Uz njih postoje i manifestacije koje se organiziraju jednom ili više puta godišnje, a koje privlače i iskusne planinare i potpune početnike. Moram spomenuti odličnu manifestaciju Highlander Velebit koja provodi i odličan marketing cijele zemlje, a isto tako razne lige trekkinga koje nastoje popularizirati sport ponajprije među Hrvatima, kojima se onda priključuje i sve više stranaca.
Pustolovni turizam bitan za smanjenje sezonalnosti
S obzirom na to da su aktivni i pustolovni turizam aktualni više izvan špice turističke sezone, koliko njihov razvoj može pridonijeti smanjenju sezonalnosti hrvatskog turizma?
Pustolovni turizam izuzetno je bitan čimbenik u utjecaju na sezonalnost. Kako sam napomenula i na početku, aktivnosti pustolovnog turizma odvijaju se ponajprije u predsezoni i posezoni; kreću u travnju i završavaju krajem listopada, katkad i kasnije. To osigurava veću protočnost, popunjenost hotela, uporabu usluga transfera i sl. Naime, turisti ne dolaze u Hrvatsku zbog smještaja, već upravo zbog povijesnog bogatstva, ljepota krajolika te uživanja u raznim aktivnostima. Gosti koji dolaze izvan glavne sezone najviše troše na razne aktivnosti; veliki dio pružatelja usluga u pustolovnom turizmu radi s gostima iz Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenoga Kraljevstva, a njihova je prosječna dnevna potrošnja oko 140 eura. Taj gost doslovce omogućuje isplatu plaća tijekom cijele godine. A to je prvi uvjet kako bismo imali i zadržali kvalitetnu radnu snagu.
Slovenija – dobar primjer iz susjedstva
U odnosu na zemlje u okruženju, zaostaje li Hrvatska u razvoju pustolovnog turizma? Koga iz našeg okruženja možete izdvojiti kao dobar primjer?
Hrvatska ne zaostaje u razvoju aktivnosti, ali svakako bi bilo potrebno raditi više na promociji i percepciji destinacije kao odlične za pustolovni/aktivni turizam. Naš prvi susjed Slovenija odličan je primjer kako se u samo nekoliko godina može izgraditi imidž zelene, ekološke, održive destinacije. Njihov slogan Slovenia Green i cijela priča oko njega primjer je gradnje vrhunskog i prepoznatljivog brenda.
Kad je riječ o promociji, upravo smo ovih dana aktivno dogovarali suradnju s HTZ-om koji započinje sa snimanjem videopriloga za potrebe domaćeg tržišta u sklopu projekta Doživi Hrvatsku. Isto tako, na jesen opet ide Tjedan odmora vrijedan.
Što očekujete od predstojeće turističke sezone u cjelini i u segmentu pustolovnog turizma?
Očekujemo da će sigurno biti stresna jer još uvijek ne znamo sva pravila i uvjete za dolazak stranih gostiju. Kada se to definira, očekujemo dosta rezervacija u ‘posljednjoj minuti’ što je uvijek pomalo napeto jer mnogo stvari morate organizirati u posljednji tren. Naravno da će svi biti sretni što trebaju podnijeti taj stres – jer je uvijek bolje nešto nego ništa. U segmentu pustolovnog turizma nemamo mnogo očekivanja u predsezoni; mislimo da će tu možda biti više dnevnih tura s domaćim gostima, ali iskreno se nadamo da će nam jesen biti naklonjena i s epidemiološkom situacijom i vremenskim uvjetima, kako bismo mogli primiti grupe stranih gostiju iz udaljenijih odredišta.
